October, 2015 | Fini Recepti by Crochef

Piletina s povrćem i cous cousom

Almo Čatlak
30 min
4 porcije
Srednje kalorično
Vrlo jednostavna priprema
Jelo sadrži meso

Panettone sa sušenim voćem

Almo Čatlak
180 min
6-8 porcije
Vrlo kalorično
Zahtjevna priprema
Sadrži jaja i mlijeko

Kuglof od dizanog tijesta

Almo Čatlak
90 min
6 porcije
Jednostavna priprema
Sadrži jaja i mlijeko

Gratinirane tikvice s ovčjim sirom i vrhnjem

Almo Čatlak
40 min
4 porcije
Srednje kalorično
Vrlo jednostavna priprema
Sadrži jaja i mlijeko

Shiitake gljive sa svježim zelenim rezancima

Almo Čatlak
30 min
4 porcije
Srednje kalorično
Vrlo jednostavna priprema
Sadrži mlijeko, nema mesa

Fritata s kobasicama i mini rajčicama

Almo Čatlak
30 min
4 porcije
Srednje kalorično
Vrlo jednostavna priprema
Jelo sadrži meso

Palenta iz pećnice s mini rajčicama

Almo Čatlak
45 min
4 porcije
Vrlo kalorično
Jednostavna priprema
Pogodno za Vegane

Povrtni bulgur

Almo Čatlak
40 min
4 porcije
Srednje kalorično
Jednostavna priprema
Jelo sadrži meso

Slatko ili slano, pitanje je sad?

Iako je oduvijek bila dijelom tradicionalne kuhinje kontinentalnog dijela Hrvatske, bundeva je tek u posljednje vrijeme dobila slavu koja joj s pravom pripada, a sve to zahvaljujući anglo-saksonskom običaju rezbarenja bundeva za Halloween. S obzirom na njen povratak na velika vrata, vrijeme je da je promotrimo ne samo s estetske već i dakako, s gastronomske strane. Jela u kojima možete upotrijebiti bundevu mnogobrojna su, a variraju od predjela pa sve do deserta. Odluka u što staviti ovu kraljicu jeseni zato može uistinu postati hamletovska. Upravo zato ćemo Vam sljedećim informacijama i savjetima pokušati olakšati život.

Bundeva – narančasti koncentrat zdravlja

Čak ćete i u preporukama za najzagriženije sportaše i bodybuildere pročitati da je bundeva namirnica koja jednostavno pršti od zdravlja. Odličan je izvor minerala, vitamina i ostalih nutrijenata, a u isto vrijeme ima nisku energetsku vrijednost (otprilike 30 kalorija u 100 grama) što je čini dobrim izborom za sve one koji paze na unos kalorija. Osim toga, lako je probavljiva pa je prikladan izbor i u prehrani oboljelih.

Bundeva ima nisku energetsku vrijednost – samo 30 kalorija na 100 grama!

Rad srca potpomoći će kalij, izgradnji kostiju i zuba doprinijeti će fosfor i kalcij, željezo će poboljšati krvnu sliku, a mangan će očuvati zdravlje vaše kože i pojedinih dijelova vezivnog tkiva. Bundeva će Vas opskrbiti i beta-karotenom koji se u zadnje vrijeme sve više spominje kao antioksidans te zbog njegovih blagotvornih učinaka na cjelokupni organizam, a zahvaljujući bundevi ćete dobiti i potrebnu količinu vitamina C te vitamina E koji se spominje pod nadimkom “čuvar mladosti”
Vitamini skupine B (B1, B2 i B6), pektin, celuloza, biljna vlakna, sve su to dobre stavke u nutricionističkom profilu bundeve. Za kraj spomenimo samo da bundeva dobro djeluje na želudac i crijeva te da je izvrstan diuretik. Osim toga, efikasno smanjuje kolesterol u krvi, a dobra je i kod reumatskih tegoba.

Vrste bundevaBundeve nam dolaze iz porodice Curcubitaceae, a evo nekoliko najpoznatijih vrsta:

Obična uljna bundeva je, kako joj i samo ime nalaže, vrlo česta u našem podneblju. Prepoznat ćete je po narančasto-zelenoj kori, a naročito se uzgaja radni sjemenki koje kasnije služe za dobivanje ulja. Upravo se ova vrsta najčešće upotrebljava u svima dobro znanoj bučnici.
Turkinja (naziva se još i “stambolka”) može imati zelenu, crvenu ili žutu koru koja je jako čvrsta pa je se često koristi i u dekorativne svrhe. Zahvaljujući svojem čvrstom mesu pogodna je za pečenje.
Bundeva Hokkaido stiže nam iz dalekog Japana i ima intenzivno narančastu ili čak crvenu koru. Ima aromatično meso čiji okus može podsjećati na kesten i jako je cijenjena u kulinarskim krugovima.
Muškatna bundeva engleskog naziva butternut ima nešto svjetliju žućkastu koru, a njena unutrašnjost krije tamno narančasto meso. Prikladna je za krem juhe, kolače pa čak i marmelade.

Gastro – blagodati bundeve

Ako nemate vlastite u vrtu, bundevu najprije, naravno, treba kupiti! Zbog nešto većih dimenzija, bundeve se na tržnicama najčešće prodaju narezane što uvelike olakšava odabir – unutrašnjost im treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isušeno.

Unutrašnjost bundeve treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isušeno.

Prije pripreme, bundevi ćete svakako odstraniti vanjski dio kore te unutarnji vlaknasti dio u kojem se nalaze sjemenke. Nemojte ih baciti već ih posušite i dalje jedite same ili pak kao dodatak salatama i pecivima. Naime, sjemenke bundeve su visokokvalitetna namirnica koja donosi brojne prednosti za Vaše zdravlje. Ipak, budite oprezni jer 100 g bućinih sjemenki ima čak 600 kalorija što je, usporedbe radi, 50 kalorija više nego što ima 100 g čokolade.

Imajte na umu da su začini koje bundeva najviše “voli” muškatni oraščić, đumbir, cimet, majčina dušica i peršin.

U slučaju da bundevu pak želite peći, bit će najbolje da joj ostavite koru. Za pripremanje pirea od bundeve koji se koristi u mnogobrojnim slasticama i slanim jelima, postupak je ovakav: bundevu se prereže na pola (ili ako je veća, na više dijelova), odstrani joj se unutarnji vlaknasti dio zajedno sa sjemenkama pa se polovice stave na aluminijsku foliju. Tako pripremljenu bundevu peče se otprilike 1h 15min na 200°C. Gotova je kad joj meso omekša i kad se može vaditi žlicom. Učinite to dok je još vruća i odmah usitnite meso u blenderu ili stroju za mljevenje mesa. Tako dobiven pire treba pustiti da se ohladi, a zatim ga se može koristiti u slavnoj pumpkin pie koju Amerikanci svake jeseni rado vide na svojim stolovima, ali i u brojnim drugim slasticama.

Najjednostavnije varijante pripreme bundeve uključuju sljedeće:

možete je peći uz dodatak malo maslaca i poslužiti kao prilog.
kuhana na pari sačuvat će najveći dio hranjivih sastojaka i kao takva Vam pružiti visoko vrijedan obrok.
bundeva pirjana na maslacu može se poslužiti sama kao prilog, ali može biti i dijelom složenijeg povrtnog priloga.
narezana na sitne kockice odličan je dodatak juhi koja za one koji se vole igrati okusima može biti začinjena curryjem.

Želite li se pak okušati u pripremi slastica od bundeve, mogućnosti ima na svakom kulinarskom koraku! I najjednostavnije palačinke nadjevene kombinacijom sira i bundeve mogu postati prava delicija, a da ne govorimo o bučnicama koje naše bake već generacijama ponose. Čak i ako se ne usudite sami pokušati izraditi tijesto za bučnicu, isplati se poslužiti onim koje možete nabaviti već gotovo. Osim bučnice, svidjet će Vam se i američka varijanta kolača sa sirom i bundevom (tzv. pumpkin cheesecake), a bundevu možete upotrijebiti čak i kao sastojak za izradu keksa. S toliko mogućnosti dovoljno je samo pustiti mašti na volju.

Preporučamo vam ova jela s bundevom:

Gusta juha od bundeve i repova morskih kozica

60 min

Almo Čatlak

Pureće sarmice punjene kestenom i keljom

60 min

Miro Biondić

Pureća prsa s bundevom i pečenim kestenima

20 min

Miro Biondić

Maneštra od povrća i bundeve

55 min

Almo Čatlak

Punjena bundeva na meksički način

90 min

Almo Čatlak

Marmelada od bundeve

80 min

Almo Čatlak

Njoki s bundevom iz pećnice

45 min

Almo Čatlak

Tjestenina u umaku od bundeve

45 min

Almo Čatlak

Pire od bundeve

90 min

Fina Malinić

Muffini od bundeve

60 min

Almo Čatlak

Pita od bundeve

100 min

Almo Čatlak

Krem juha od pečenih bundeva

75 min

Miro Biondić

Kesten

Saznajte nešto više o ovim malenim smeđim prijateljima jeseni!

Kad žureći ulicom osjetite topao domaći miris kako se širi u paru s pucketanjem vatre, možete biti sigurni da je jesen već u punom zamahu. Ulični prodavači kestena itekako znaju koliko šarma u sebi nosi jedan mali smotuljak vrućih netom pečenih kestena i svaki dan prolaznicima nude te male paketiće veselja. A što se u njima točno krije saznat ćete u recima koji dolaze.

Opis i podrijetlo

Pitomi kesten (Castanea sativa) najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke. Smatra se da podrijetlo vuče iz Azije te iz jugoistočne Europe. Danas je konzumacija plodova pitomog kestena nešto rjeđa, ali u prošlosti je kesten bio jedna od osnovnih prehrambenih namirnica pa ga se na području današnje Francuske čak nazivalo drvom kruha!

Osim po karakterističnim plodovima, prepoznat ćete ga po glatkoj sivo smeđoj kori te po duguljastim i krupno nazubljenim listovima koji su dugi 8 do 18 cm, a široki 3 do 6 cm. Naličje im je prekriveno dlačicama dok su s prednje strane glatki. Njegovi smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni i zaobljeni, a dozrijevaju početkom listopada. Smješteni su po jedan do tri u velikom tobolcu koji je ovijen bodljama što ih štiti od nepovoljnih utjecaja. Jedno stablo može dati i do 200 kg ploda, a u nekim slučajevima živi čak i više od 500 godina.

Drvo kestena cvate poprilično kasno, točnije početkom lipnja, što ga čini izvanrednim izvorom peluda i nektara za pčele. Kestenov med pokazuje izrazita ljekovita svojstva, a osim što ima blagotvoran učinak na cirkulaciju, pomaže i kod gastritisa kao i kod problema s jetrom.

Lovranski maruni

Marun je oplemenjena sorta pitomog kestena, a ima ga mnogo po obroncima Učke, najviše u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage, pa se zato još naziva “lovranski marun”. Izgledom je veći, svjetlije ljuske, koja se lako odvaja, i slađi od običnog kestena.

Zahvaljujući svojoj izuzetnoj kvaliteti, maruni su snažno obilježili gastronomiju spomenutih područja, pa se od njih od davnina pripremaju najrazličitija jela poput juha, umaka, nadjeva priloga te kolača i slastica. Koriste se i za nadijevanje patke, telećih odrezaka i liganja, a umaci i prilozi od maruna su kao stvoreni za serviranje uz divljač. Pomiješaju li se maruni s brašnom, dobiva se odlična osnova za pripremu kroketa, raviola te ostalih vrsta tjestenine, koje se potom mogu opet servirati s umacima na bazi maruna, često u kombinaciji s gljivama.
Osim raznolike primjene u slanim jelima, marun je prikladan i za izradu kolača i najrazličitijih slastica. Marunjača, pite, torte, kolači, sladoledi, rolade, pjenaste kreme, fritule, palačinke i pudinzi – sve su to slastice kojima kesten može biti osnovni sastojak. Najčešće ih se zaslađuje medom jer se njegova aroma fino nadopunjava s aromom kestena.

Energetska i nutritivna vrijednost

Plod kestena je usporediv s krumpirom po tome što se uglavnom sastoji od škroba (otprilike 44% u sirovoj sjemenci). Osim toga, 53% čini voda, a 2,9 grama otpada na bjelančevine. Iz toga se vidi da kesten spada u nutritivno visokovrijedne namirnice. Zahvaljujući visokom udjelu škroba, od njegovih se plodova proizvodi i brašno, koje pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna peciva i kruh. Brašno na bazi kestena naročito je rasprostranjeno u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Karakterizira ga znatna količina šećera koji se stvara u osušenom plodu. Osim navedenih nutrijenata, plod kestena sadrži i kalcij, kalij, fosfor, željezo, te većinu vitamina B skupine. Lako je probavljiv, a bjelančevine (4%) koje sadrži srodne su onima iz jaja.

Kako oguliti kesten?

Nakon što se kući vratite sa sakupljenim ili pak kupljenim kestenima, evo kako najjednostavnije možete doći do njihove ukusne unutrašnjosti: oštrim nožem ih zarežite od vrha prema dnu i stavite u kipuću vodu na desetak minuta. Pustite ih da se malo ohlade pa im do kraja odstranite ljusku, a zatim ih ponovno vratite u kipuću vodu i kuhajte dok ne budu gotovi (ovisno o veličini kestena bit će Vam potrebno 20 minuta do pola sata).

Jela s kestenima

Kao što je već spomenuto, kesten ima dosta široku primjenu zahvaljujući činjenici da se od njega može praviti brašno koje se koristi u razne svrhe. Od njega se mogu izrađivati kruhovi i kolači koji će imati karakterističnu aromu i koji će se teksturom razlikovati od kruhova i kolača na bazi pšeničnog brašna. Jednako tako, ukusna je domaća tjestenina u kojoj je dio pšeničnog brašna zamijenjen brašnom od kestena. Takva tjestenina je kao stvorena za umake s divljači, a izrađuju se najrazličitiji oblici – njoki, ravioli pa čak i tanka tjestenina poput špageta!

Kesten može biti bazni sastojak za juhe i to tople i hladne. Kombinirajte ga s raznim vrstama povrća i dobit ćete zanimljive krem juhe. Takvoj zasitnoj juhici dodajte pokoju krišku svježe pečenog kruha i imate gotov lagani obrok.

Proizvod na bazi kestena koji je kod nas najrasprostranjeniji i koji se nalazi u svim hladnjacima supermarketa je uvijek popularni kesten pire. Njega se može servirati samog uz malo šlaga ili ga se može koristiti kao osnovu za kreme s čokoladom i drugim aromama. Tako dobivene kreme se mogu konzumirati same ili ih se upotrebljava kao sastojak za nadijevanje torti i kolača. Kesten ploške ili kesten šnite, razne košarice s kestenom, mousse s kestenom, čokoladne torte s kestenom, kuglice od kestenja, pita od kestena te rolada od kestena samo su neki od slatkih oblika u kojima kesten na sreću mnogih nalazi svoju primjenu.

Naravno, kesten se može jesti i u svojem najjednostavnijem obliku – možete ga peći bez ikakvih dodataka, a želite li si maksimalno olakšati posao, takve već gotove pečene kestene naći ćete, naravno, kod uličnih prodavača.

U slučaju da poželite sami izraditi svoj kesten pire, bit će potrebno da kestenje ogulite, potom skuhate i naposljetku da ga propasirate što detaljnije možete. O trudu koji uložite u ovaj posljednji korak ovisit će koliko će Vaš kesten pire biti fine teksture.

Preporučamo vam ova jela s kestenom:

Pečena guska s jabukama i kestenima

180 min

Almo Čatlak

Pileći zabatci na martinjski način

70 min

Almo Čatlak

Martinjska patka s kestenima

230 min

Almo Čatlak

Pile s kestenima i suhim šljivama

150 min

Almo Čatlak

Tjestenina s bukovačama i kestenima

30 min

Almo Čatlak

Juha od ječma s kestenima

35 min

Almo Čatlak

Juha od kestena i poriluka

35 min

Almo Čatlak

Pileći curry s kestenima

40 min

Almo Čatlak

Svinjski odresci u umaku od kestena

45 min

Almo Čatlak

Pileći curry s kestenima i kokosovim mlijekom

60 min

Almo Čatlak

Slatke kuglice od kestena i čokolade

30 min

Almo Čatlak

Nadjevena pureća prsa na motovunski način

75 min

Almo Čatlak

Pureće sarmice punjene kestenom i keljom

60 min

Miro Biondić

Teleći medaljoni u umaku od kestena

45 min

Almo Čatlak

Punjena patka

230 min

Almo Čatlak

Povrtna pita s kestenima

60 min

Almo Čatlak

Njoki od kestena s umakom od slanine i šampinjona

40 min

Almo Čatlak

Jesenski gulaš

100 min

Almo Čatlak

Juneći gulaš s kestenima

130 min

Almo Čatlak

Okruglice od kestena

45 min

Almo Čatlak

Terina od kestena i gljiva, s porilukom i pečenim paprikama

180 min

Almo Čatlak

Krem torta od kestena i mušmula

120 min

Almo Čatlak

Tjestenina sa smeđim šampinjonima i kestenima

45 min

Almo Čatlak

Pačja prsa u umaku od suhih šljiva i kestena

45 min

Almo Čatlak

Tagliatelle s jesenskim umakom

40 min

Almo Čatlak

Pureća prsa s bundevom i pečenim kestenima

20 min

Miro Biondić

Teleći odresci iz pećnice s vrganjima i kestenima

45 min

Almo Čatlak

Rižoto s kestenima

45 min

Almo Čatlak

Svinjski kotleti s kestenima

30 min

Almo Čatlak

Torta od kestena

100 min

Almo Čatlak

Krumpir

Krumpiri, krompiri, kumpiri, krtola, patate, znate li još koji naziv?

Ta je gomoljasta biljka davnih dana u Europu doputovala iz brdskih predjela
Perua i toliko se udomaćila da nikome više ne bi palo na pamet da je to nekoć davno bila vrlo egzotična namirnica. Široku primjenu zahvaljuje pristupačnoj cijeni te neutralnom okusu koji se jednostavno može kombinirati.

Od stoljeća šesnaestog…

… Europljani jedu krumpir. Ta je jednogodišnja bilja podrijetlom iz Anda u Peruu, a u Europu su je u 16. stoljeću donijeli Španjolci i to pod originalnim nazivom “papa“. Izvan Španjolske smatrali su ga otrovnim zbog njegove sličnosti s otrovnom biljkom latinskog naziva Atropa Belladonna. Usprkos lošoj reputaciji, postupno se proširio po europskom tlu i postao nešto više od dekoracije. Naime, krumpir se u početku sadio kao ukrasne biljka kojom su se kitile visoke ličnosti, a tek su ga nestašice hrane i glad uvrstile na svakodnevne jelovnike niže klase.

Do sredine 18. stoljeća krumpir se sadio u sjevernoj Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji, a u Francuskoj ga se dugo smatralo isključivo hranom za stoku. U toj je zemlji krumpir najkasnije doživio široku primjenu.

Ubrzo nakon Europe, krumpir je otputovao i u Indiju, a danas ga se može pronaći u svim krajevima svijeta.

Čega ima u krumpiru?

S obzirom na to da ga tako često susrećemo na našim stolovima, trebli bismo znati i što jedemo. Energetska vrijednost kuhanog krumpira iznosi 86 kcal na 100 g, a zanimljiv je podatak da je 80% krumpira – voda! Druga značajna komponenta je svakako škrob, kojega je krumpir odličan izvor. Osim toga, krumpir je prikladan i za dijabetičare jer ima 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh.

Energetska vrijednost kuhanog krumpira iznosi 86 kcal na 100 g, a zanimljiv je podatak da je 80% krumpira – voda!

Što se pak vitamina i minerala tiče, spomenimo da je krumpir odličan izvor vitamina C, vitamina B6 i kalija, a dobar je izvor niacina, pantotenske kiseline, magnezija, fosfora i mangana. Svi ti vitamini i minerali najjače su koncentracije u kori krumpira te u sloju neposredno ispod nje pa bi zato sa zdravstvenog gledišta bilo najbolje krumpir pripremati s korom ili s oguljenim samo tankim slojem. Na taj se način i prilikom termičke obrade zadržava najveći dio hranjivih tvari.

Kupovina i odabir krumpira

Postoje dvije osnovne vrste krumpira – mladi i stari. Mladi krumpir nešto je bogatiji vitaminom C, šećerom i vodom, a stari krumpir sadržava više škroba. Mladi krumpir može se pronaći na tržnicama u proljeće, a prepoznat ćete ga po jako tankoj, gotovo prozirnoj kori te nešto manjoj veličini.

Stari krumpir može se kupiti tijekom cijele godine, a prilikom kupnje bitno je provjeriti kakav je krumpir na dodir. Ako je mekan, znači da je njegov rok trajanja već prošao. Jednako tako nisu poželjne bilo kakve promjene u boji kao ni isklijalost.

Prilikom kupnje bitno je provjeriti kakav je krumpir na dodir. Ako je mekan, znači da je njegov rok trajanja već prošao.

Prema razlikama u primjeni, vrste krumpira možemo podijeliti prema dva kriterija: prema hrapavosti kore te prema boji. Krumpir glatke kore se koristi u salatama te za pečenje i prženje, a krumpir hrapave kore za pripremu tijesta na bazi krumpira te pirea. Prema boji pak, krumpir dijelimo na bijeli i žuti (bijeli krumpir zna imati crvnkastu koru, a žuti krumpir smeđu).

Priprema za korištenje

Osim svježeg krumpira, na raspolaganju Vam je i već unaprijed oguljeni i narezani zaleđeni krumpir kao i instant pripravak za pire. Međutim, zanemarimo li tu vrstu već djelomično pripremljenog krumpira, ostaje nam da se pozabavimo pripremom svježeg krumpira za termičku obradu. Kao što smo već spomenuli, najidealnije bi bilo pripremati krumpir u kori jer se na taj način zadržavaju hranjivi sastojci, ali to, naravno, nije uvijek moguće.

Krumpir gulite što je moguće maje u dubinu tako da se zadrži dio hranjivih sastojaka. Ako se pak radi o mladom krumpiru s jako mekanom korom, katkad može biti dovoljno da ga samo temeljito operete pod mlazom hladne vode. Oguljeni krumpir može se prije termičke obrade uroniti u hladnu vodu i tako čuvati nekoliko sati.

U ovisnosti o tome na koji ćete ga način pripremiti mijenja se i način na koji se krumpir reže. Na raspolaganju su Vam štapići (za pommes frites), kocke raznih veličina (za pečenje, kuhanje, gulaše i variva), ploške (za kuhanje i variva), kriške (za kuhanje i pečenje). Osim toga, krumpir možete jednostavno raspoloviti, premazati uljem i željenim začinima i staviti peći.

Jednostavna jela od krumpira

Krumpir ima na stotine lica – vrlo se lako kombinira s brojnim namirnicama pa je tako često dijelom složenaca i raznih salata, a na našim stolovima se najčešće pojavljuje kao prilog. Svaki od brojnih načina pripreme ima svoje čari…

Najjednostavnije varijante su one u kojima se krumpir priprema sam. Oguljen, narezan na kocke ili kriške krumpir se jednostavno može kuhati u slanoj vodi na 100°C i takav poslužiti bilo kao dio neke tople ili hladne salate ili pak u kombinaciji s nekim drugim povrćem (mahunama, blitvom ili primjerice kupusom).

Kuhani krumpir osnova je za izradu tijesta od krumpira od kojeg se izrađuju svima omiljeni njoki, a osim toga bez kuhanog krumpira nema ni pirea! I za njoke i za pripremu pirea poželjno je krumpir kuhati u kori te ga oguliti tek nakon što je kuhan. Slastan pire priredit ćete dodate li kuhanim krumpirima malo mlijeka ili vrhnja za kuhanje te malo maslaca, a volite li začine, ni malo muškatnog oraščića neće biti naodmet.

Za slastan pommes frites bitno je da je krumpir posve čvrst i narezan na što tanje štapiće. Prvo pustite ulje da se dobro zagrije, a tek potom dodajte narezani krumpir. Vatra mora biti jaka jer će u protivnom prženje više nalikovati kuhanju što će rezultirati mekanim krumpirićima – upravo suprotnim od onih zlatnožutih hrskavih na koje svi pomisle pri samom spomenu riječi pommes frites.

Krumpir možete peći u pećnici pri temperaturi od 150 do 200 °C, a najukusniji je ako se peče u istoj posudi s mesom s kojim ćete ga poslužiti – na taj način dobije dodatnu aromu koju još možete istknuti odabirom prikladnih začina. U slučaju da se radi o mladom krumpiru, kopar je izbor s kojim ne možete pogriješiti.

Preporučamo vam ova jela s krumpirom:

stifado - junetina s krumpirom u umaku od rajcice

Stifado - junetina s krumpirom u umaku od rajčice

120 min

Almo Čatlak

Teleći odrezak u povrtnoj košuljici

70 min

Almo Čatlak

Krem juha od krumpira, poriluka i brokule s vrhnjem za kuhanje

50 min

Almo Čatlak

Juha od krumpira i špinata

60 min

Almo Čatlak

Omlet s morskim kozicama i krumpirom

25 min

Almo Čatlak

Odresci morskog psa s krumpirom i šparogama

35 min

Almo Čatlak

Savijača od krumpira s janjetinom

120 min

Miro Biondić

Prženi krumpir s lukom i češnjakom na lyonski način

30 min

Almo Čatlak

Irish stew - irsko varivo

120 min

Almo Čatlak

Irsko varivo s janjetinom - "Irish stew"

100 min

Almo Čatlak

Krumpir salata s inćunima i kaparima

35 min

Almo Čatlak

Krem juha od krumpira i boba

45 min

Almo Čatlak

Mliječno varivo s povrćem

65 min

Almo Čatlak

Zapečeni krumpir s paprikama, mladim lukom i slaninom

45 min

Almo Čatlak

Aromatični kruh s krumpirom i grožđicama

200 min

Almo Čatlak

Zapečeni nadjeveni krumpir

70 min

Almo Čatlak

Šarena peperonata

30 min

Almo Čatlak

Rosti s kruškom, matovilcem i plemenitom plavom ribom

Rosti s kruškom, matovilcem i plemenitim plavim sirom

25 min

Almo Čatlak

Zapečeni gulaš s krumpirom

90 min

Almo Čatlak

Nabujak na španjolski način

60 min

Almo Čatlak

File riječne ribe u hrskavoj košuljici od krumpira

40 min

Almo Čatlak

Paprike punjene s krumpirom i kajmakom

50 min

Almo Čatlak

Pečeni krumpirići s crvenim umakom

60 min

Fina Malinić

Hobotnica iz pećnice s mladim krumpirom

70 min

Almo Čatlak

Drobljeni krumpir s jabukama i kobasicom

35 min

Almo Čatlak

Gusta janjeća juha s povrćem

90 min

Almo Čatlak

Krumpir s keljom i slaninom

50 min

Almo Čatlak

Sicilijanski kolač od krumpira

130 min

Almo Čatlak

Pečeni krumpir s umakom s nadjevom od svježeg sira

60 min

Almo Čatlak

Fish and Chips

50 min

Fina Malinić

Bijela riba

Svi koji jedu ribu jako dobro znaju zašto to čine – dobro je za zdravlje, priprema je jednostavna, a okus tako dobar da se odmah “zakačite“ – kao riba na udicu.

Morske dubine kriju mnoga blaga – i ne mislimo pritom na davno potonule galije pune zlatnika nego na morske plodove, vrstu hrane koja je nažalost rijetko viđen gost na našim tanjurima, a koja s druge strane zaslužuje našu punu pažnju. Ne samo da je riba vrhunski gastronomski doživljaj već je i važan izvor nutrijenata prijeko potrebnih za pravilno funkcioniranje organizma.

Kod nas konzumacija ribe nužno doziva u misli mediteransku prehranu – prehrambeni obrazac kojemu bi suvremeni čovjek trebao težiti i koji je sasvim u skladu s najnovijim trendovima u području nutricionizma. Maslinovo ulje, obilje povrća i sezonskog voća, agruma, aromatičnog primorskog bilja, pokoji komadić mesa tu i tamo te nadasve – mnoštvo ribe, to je ono čim se naša priobalna kuhinja s pravom može ponositi.

Blagodati ribe

Prednosti koje riba pruža su mnogobrojne i iz tog razloga bismo je trebali konzumirati što češće, točnije trebali bismo ribu jesti najmanje dva puta na tjedan. Brojke nažalost pokazuju da je situacija u Hrvatskoj daleko od idealne pa bismo se, kako se čini, trebali ugledati na Japance koji su na vrhu svjetskih ljestvica konzumacije ribe. Sve vrste ribe odličan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali i masnih kiselina poznatijih pod imenom omega 3.

Sve vrste ribe odličan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali i masnih kiselina poznatijih pod imenom omega 3.

Mnogobrojne studije su pokazale da su omega 3 masne kiseline važan faktor u prevenciji srčanih bolesti, da pomažu u radu imunološkog sustava, ublažuju simptome artritisa i što je najzanimljivije – imaju blagotvoran učinak na kvocijent inteligencije! Bijela riba ima nešto niže količine žive pa je stoga naročito preporučljiva njena što češća konzumacija

Bijela vs. plava riba

Morska riba dijeli se na plavu i bijelu, a te se dvije skupine međusobno razlikuju po nutritivnoj vrijednosti. U plavu ribu ubrajaju se skuša, tuna, palamida, papalina, srdela i haringa, a u bijelu orada (lovrata), kovač, bukva, oslić škarpina i zubatac. Zahvaljujući aminokiselinama i bjelančevinama koje se u njoj nalaze, bijela riba je sličnija mesu, a sadrži velike blokove mišićnih vlakana što znatno olakšava njenu probavu. Idealan je sastojak dijetne prehrane jer u 100 grama sadrži svega 70-ak kalorija.

Odabir i kupovina ribe

Budući da ribara nema tako mnogo kao što ih je nekoć bilo i da primat pomalo preuzima zamrznuta riba koju se može pronaći u zamrzivačima supermarketa, nije tako lako ni pronaći kvalitetnu i svježu ribu. Stoga, ako imate dobru ribarnicu u blizini svog doma, svratite povremeno i priuštite si djelić našeg Jadrana – ribarnica će tako opstati, a Vi ćete imati zdrav i kvalitetan ručak.

Ipak, ako ne možete pronaći svježu ribu, i zamrznuta će biti bolja od nikakve! Ako je pripremljena na pravi način, zamrznuta riba može sačuvati sva svoja hranjiva svojstva i kao takva biti čak i bolja nego “svježa“ riba na pragu isteka roka valjanosti. Zamrznuta riba će biti filetirana i spremna za upotrebu, a svježu će Vam pak svaki ljubazniji trgovac ribom očistiti ako ga zamolite (katkad ni to neće biti potrebno). U tom slučaju nemojte zaboraviti ipak ponijeti sa sobom kući kosti i glave jer Vam mogu poslužiti kao izvrsna osnova za riblji temeljac ili juhu.

Dopustite svom nosu da Vas vodi kroz kupnju: riba ne bi smjela mirisati ni po čemu drugom osim po moru.

Pri kupnji ribe trebate obratiti pažnju na nekoliko detalja. U slučaju da kupujete cijelu ribu, oči moraju biti bistre, tj. ne smiju biti upale i suhe. Ispod peraja meso mora biti žive ružičaste ili crvenkaste boje, a nikako ne smije bacati na smeđe. Osim toga, koža mora biti sjajna, a meso ribe čvrsto. Što se pak ribljih fileta tiče, oni jednako tako moraju biti čvrsti i jednolične boje. Nije dobro ako na ribljem filetu postoje dijelovi s izgubljenom ili promijenjenom bojom – to je siguran znak da meso nije svježe koliko bi trebalo biti. Još jedan izvrstan pokazatelj svježine je miris. Doslovno dopustite svom nosu da Vas vodi kroz kupnju: riba ne bi smjela mirisati ni po čemu drugom osim po moru. Drugim riječima, ako se osjeća onaj karakterističan miris ribe, to znači da riba nije svježa.

Kako spremiti bijelu ribu?

Savjetuje se pripremanje bijele ribe na žaru ili na vodi (na lešo ili pak kuhanjem na pari), a da bi bila što ukusnija i zdravija može je se zamotanu u aluminijsku foliju staviti u pećnicu i pustiti da se ispeče u vlastitom soku.

Ovako je to slikovito opisala autorica onoga što bi se moglo nazvati Biblijom dalmatinske kuhinje, Dika Marjanović-Radica: “Ribe se priređuju na više načina i svaka ih naša domaćica mora znati. Riba se može peći u komadu ili rezana na komade, i to na roštilju (gradelama) ili u pećnici. Ovo potonje običava se rjeđe u Dalmaciji. Riba se može i kuhati te pržiti na ulju. Kuhana je riba izvrsno i hranjivo jelo, ona se preporučuje svakome, a osobito bolesnicima i slabunjavima“.

Morska riba obično se kuha tako da se stavi u hladnu vodu – to mesu daje bolji okus, a koža joj na taj način ostane čitava. U vodu se dodaje sol i malo papra, ponešto luka, peršina, limunove kore i list lovora. Preporučuje se u vodu staviti i žlicu do dvije octa što će omogućiti da meso ostane kompaktno. Riba spremljena na lešo začini se kojom kapi maslinovog ulja i obično se poslužuje uz povrće kao što je blitva u kombinaciji s kuhanim krumpirom.

Riba se prži u vrlo vrućem ulju, a pravi mediteranski “štih“ dati će joj pokoja svježa grančica ružmarina.

Što se pak pržene ribe tiče, nju bi bilo najbolje očišćenu uvaljati u brašno otprilike sat vremena prije prženja jer se tako posuši što joj pri prženju daje finu hrskavu koricu. Važno je napomenuti i da se riba prži u vrlo vrućem ulju, a pravi mediteranski “štih“ prženoj ribi će dati pokoja grančica ružmarina.

Zanimljivo je i pripremanje ribe u pećnici u debelom sloju morske soli. Riba se u potpunosti prekrije solju i stavi peći u zagrijanu pećnicu. Bez obzira na iznimno veliku količinu soli koja se koristi u ovom načinu pripreme, krajnji rezultat uopće ne bude slan jer sol u ovoj kombinaciji služi samo kao element koji sprječava isušivanje ribe prilikom pečenja.

Brudet, brodet ili pak brujet se u svakom kraju drugačije sprema, a postoje dva osnovna načina – tzv. brudet na ribarski i brudet na dalmatinski.

Preporučamo vam ova jela s bijelom ribom:

Povrtno-riblji ražnjići s pestom

35 min

Almo Čatlak

Tod nam pla - tajlandski riblji kolačići od bijele ribe sa začinima

35 min

Almo Čatlak

Umak na ribarski način

80 min

Almo Čatlak

Fileti bijele ribe s narančom

30 min

Almo Čatlak

Fish and Chips

50 min

Fina Malinić

Sjevernoafrička riblja juha

60 min

Almo Čatlak

Aljotta - malteška riblja juha

45 min

Almo Čatlak

Frigana bijela riba

20 min

Almo Čatlak

Juha od lososa s lukom i slaninom

45 min

Almo Čatlak

Gratinirani file bijele ribe na posteljici od mrkve

50 min

Almo Čatlak

File bijele ribe sa zelenim rezancima

25 min

Almo Čatlak

Fileti bijele ribe s mini rajčicama iz pećnice

40 min

Almo Čatlak

Gusta riblja juha s porilukom i pancetom

90 min

Almo Čatlak

File bijele ribe na posteljici od povrća

40 min

Almo Čatlak

Mediteranska juha

30 min

Almo Čatlak

File bijele ribe s dagnjama i tartufima

40 min

Almo Čatlak

Filet bijele ribe s umakom od jogurta i tune

30 min

Almo Čatlak

Riblji curry iz woka

80 min

Almo Čatlak

Pohani riblji štapići

40 min

Almo Čatlak

Riblji file s bobom i slanutkom

30 min

Almo Čatlak

Prženi riblji prutići s koktel umakom

20 min

Almo Čatlak

Tjestenina lazanjete s fileom bijele ribe

30 min

Almo Čatlak

Bijela riba na umaku od rajčica

80 min

Almo Čatlak

File bijele ribe s povrćem u sojinom umaku

20 min

Almo Čatlak

Filet škarpine na posteljici od povrća

45 min

Almo Čatlak

Gusta riblja juha s porilukom i slaninom

45 min

Almo Čatlak

Fileti bijele ribe s gratiniranom rajčicom

40 min

Almo Čatlak

File bijele ribe na salati s komoračem

25 min

Almo Čatlak

Filet bijele ribe u umaku od pjenušca

40 min

Almo Čatlak

Filet bakalara s crnim tartufom

30 min

Almo Čatlak

Kukuruz i palenta

Samo nek` se žuti…

Uz kestene, ulični prodavači često nas mame i kukuruzom. Imaju ti ljudi smisla za posao – znaju kako je teško odoljeti mirisu svježe pečenog kukuruza u ove hladne jesensko-zimske dane. Nešto toplo dođe kao naručeno, a još kad tako fino miriše i kad je tako božanstvanog okusa kao kukuruz, e onda nema greške… Ako se pak zaželite kukuruza, a nema uličnih prodavača pri ruci, uvijek Vam preostaje mogućnost da ga ispečete sami ili da pripremite neko jelo na bazi palente – proizvoda koji se dobiva od kukuruza. Njom se često služe Talijani, a njih bije glas vrhunskih gurmana pa se stoga u nekim stvarima možemo ugledati na naše susjede s Apeninskog poluotoka…

1. Kukuruz

Danas na njega gledamo kao na nešto domaće i nama sasvim blisko, ali nije oduvijek bilo tako! Kukuruz nam je, naime, stigao u Kolumbovu društvu i to tek u 15.stoljeću. Budući da je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, trebalo je čekati njeno otkriće da bi se ova ukusna namirnica našla i na europskim stolovima.

Nakon Europe, kukuruz je pokorio i ostatak svijeta. Danas ga se sadi u svim krajevima svijeta, a nakon riže, najuzgajanija je biljka koju koristimo u prehrani. Zanimljivo je da pšenica dolazi tek na trećem mjestu.

Energetska i nutritivna vrijednost

Kao i ostale žitarice, i kukuruz je važan izvor škroba, vitamina B-kompleksa, E vitamina, kao i proteina manje biološke vrijednosti. Osim toga, sadrži i vlaknaste strukture koje su neophodne za detoksikaciju organizma.

Zrno kukuruza jako je bogato škrobom (73%), a ostali su ugljikohidrati glukoza, saharoza i fruktoza. Što se pak bjelančevina tiče, njih ima otprilike 10%, ali moramo istaknuti da u kukuruzu njihova biološka vrijednost nije baš na zavidnoj razini. Da bi se dobila određena uravnoteženost aminokiselina u bjelančevinama kukuruza, preporučljivo ga je konzumirati u kombinaciji s mahunarkama.

Ovisno o tome na koji način odlučite pripremiti kukuruz, povećat ćete ili smanjiti njegovu nutritivnu vrijednost. Kao i većina žitarica, i kukuruz ima nizak sadržaj kalcija i minerala u tragovima.

Začudit će Vas možda da istraživanja u novije vrijeme pokazju da se konzerviranjem kukuruza ništa ne gubi na njegovoj nutritivnoj vrijednosti, već da je situacija upravo suprotna! To ipak ne znači da je konzervirani kukuruz poželjniji od svježeg pa svakako pokušajte konzumirati svježu varijantu kad god je to moguće.

Primjena u kulinarstvu

Jednostavna jela najbolje će istaknuti laganu aromu kukuruza. Ukoliko ste nabavili kvalitetan kukuruz, najbolje je njegov okus istaknuti nekom od sljedećih metoda:

Idete li u kino, svakako se opskrbite povećom dozom kokica i naravno ne zaboravite da se i u tom slučaju radi upravo o kukuruzu kokičaru!

kukuruzna zrna često se koriste u raznim kombinacijama s povrćem. Skuhajte kukuruz i upotrijebite njegova zrna u raznim salatama koje potom možete poslužiti npr. uz cous-cous i piletinu. Osim toga, možete ga dodati raznim meksičkim specijalitetima u kojima je on nezaobilazan dio.
kukuruz možete peći u pećnici na cca 220°C ili čak na roštilju!
idete li u kino, svakako se opskrbite povećom dozom kokica i naravno ne zaboravite da se i u tom slučaju radi upravo o kukuruzu i to tzv. kokičaru.
još jedna prerađevina su kukuruzne pahuljice (engl. corn flakes) koje pobornici zdrave prehrane konzumiraju za doručak, a oni koji pak manje brinu o zdravlju koriste kao bazu za ukusne kolačiće od čokolade koji se ne peku.

2. Palenta

Kukuruzna krupica dobiva se mljevenjem sušenog kukuruza, a najčešće se upotrebljava u pripremi palente ili žganaca koji se pak poslužuju samostalno ili kao prilog uz mesna i riblja jela te jela od povrća. Palenta sadrži ljusku kukuruza što doprinosi njenoj nutritivnoj vrijednosti. Kuhanjem kukuruzne krupice dobivamo glatku i kremastu teksturu koja se postiže zahvaljujući želatiniziranju škroba. Zanimljivo je da je prehrambeno vrjednija palenta koja se dobiva mljevenjem pomoću kamena, nego ona koja prolazi proces mljevenja u čeličnim konstrukcijama.

Teško je i nabrojiti sve svjetske kuhinje u kojima se palenta udomaćila – talijanska, švricarska, austrijska, portugalska, kubanska, američka, argentinska, meksička i turska samo su neke od njih. Iako je kod nas kukuruzna krupica tradicionalna namirnica koju gotovo svako domaćinstvo ima, ipak je se nekako najčešće vezuje uz Italiju i to naročito njen sjeverni dio.

Palenta se jako dobro kombinira s vrganjima, drugim vrstama gljiva te povrćem i mesom; od nje se mogu oblikovati i kuglice ili štapići koji se prže u dosta ulja.

U početku, palenta je bila težačka hrana da bi u 20.st. postala proizvod vrhunske kvalitete. Sada se nalazi na jelovnicima mnogih otmjenih restorana, a naročito kvalitetne vrste palente prodaju se po nimalo povoljnim cijenama. Mnogi recepti koji uključuju rajčice i različite vrste kvalitetnih sireva udahnuli su nov život ovoj donedavno slabo cijenjenoj namirnici.

Palenta se u Italiji najčešće kuha u velikoj posudi pd nazivom paiolo, a u sjevernoj Italiji postoji čitav spektar ukusnih i zanimljivih jela na bazi ovog kukuruznog proizvoda. Većina ih se priprema s posebnim vrstama sira te s maslacem, a često je palenta u kombinaciji i s ribom. Jako se dobro kombinira i s vrganjima, drugim vrstama gljiva te povrćem i mesom

Prema tradicionalnom poimanju, palenta bi se trebala kuhati polagano i dugo, ali to nažalost nije uvijek moguće zbog brzog ritma svakodnevnice. Zbog toga su nastale mnoge verzije instant-palente koje umnogome ubrzavaju sam proces kuhanja.

Od palente se mogu oblikovati kuglice ili štapići koji se prže u dosta ulja. U Italiji se palenta pripremljena na taj način naziva crostini di polenta, a jako je ukusna posluži li se s nekim umakom kao dodatak mesnom jelu.

Već kuhana palenta može se koristiti kao osnova za ukusne kukuruzne muffine.

Naposlijetku, već kuhana palenta može se koristiti kao osnova za ukusne kukuruzne muffine. Kuhanu palentu pomiješajte s brašnom i slanim ili slatkim sastojcima i na taj način dobit ćete zanimljiv doručak ili popodnevnu užinu.

Dovoljno je prepustiti sve mašti na volju jer palenta ima toliko ugodan i neutralan okus da dopušta gotovo sve vrste varijacija. Na Vama je samo da ih osmislite…