Palačinke s bobičastim voćem

  • 30 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Ima jaja, nema mesa

Palačinke

Peci, peci, baci, okreni… palačinke!

Kad vam se jede nešto slano ili slatko, ma jednostavno kad vam se nešto jede, palačinke su obično najbolji izbor jer sve potrebne sastojke već imate kod kuće. Malo jaja, mlijeka, vode i brašna naći će se u svakoj kuhinji i sve što je potrebno da dođete do slasnog zalogaja je malo dobre volje!

Definirajmo to nešto tanko slatko

Da Vam netko kaže da su palačinke “vrsta tankog tijesta pripremljena od slatke smjese koja se peče na tavi” vjerojatno biste pomislili da uzalud komplicira – pa svi znaju što su palačinke! I bili biste u pravu, gotovo svaka kultura ima u svom gastronomskom repertoaru barem jednu vrstu palačinki. Ono što im je svima zajedničko je da se pripremaju od osnovnih namirnica kao što su jaja, brašno i voda ili mlijeko te da se prže na maloj količini masnoće. Uglavnom se pripremaju bez dodataka za dizanje tijesta, iako se u neke vrste dodaje prašak za pecivo ili soda bikarbona. Jako su rijetki recepti u kojima u palačinke ide kvasac.

palacinke

Mali trikovi za palačinke kakve svi vole

Mnogi vole da su palačinke mekane, tanke, lagano slatkaste i da nisu previše masne. Mekoća palačinki ovisi o vrsti tekućine koja se koristi za izradu smjese. Palačinke u kojima je dio mlijeka zamijenjen vodom bit će nešto laganije od onih u kojima se koristi samo mlijeko. Želite li pak dodatno pojačati taj efekt možete koristiti gaziranu mineralnu vodu dok neki recepti čak traže uporabu piva.

Debljina palačinki naravno opet ovisi o vrsti smjese – palačinke s praškom za pecivo kao što su američke “pancakes” bit će debele centimetar do centimetar i pol dok će palačinke rasprostranjene u našim krajevima biti mnogo “elegantnije”. Za tanke palačinke važno je koristiti tavu s neprijanjajućom podlogom (napravljenom od teflona) na koju se po želji može kapnuti koja kap ulja da bi se posve isključila mogućnost lijepljenja. Zatim se manju količinu tekuće smjese kružnim pokretima rasporedi po cijeloj površini tave tako da bude što ravnomjernija, nožem se prođe između tave i palačinke i nakon minute do dvije – u ovisnosti o jačini vatre – se palačinka okrene. Nešto spretniji mogu izvoditi vratolomije bacajući palačinke u zrak, a oni koji pak vole sigurnije metode lako palačinku mogu prevrnuti služeći se nešto duljim nožem.

Za ljubitelje slatkastih palačinki, idealno je rješenje dodavanje kesice šećer vanilije u osnovnu smjesu. Dat će palačinkama finu aromu, malo će ih zasladiti, a opet neće biti pretjerano slatke. Prevelika količina šećera u tijestu za palačinke čini ga ljepljivijim pa je samim tim i teže rukovati palačinkama prilikom prženja. Osim vanilije, nezaobilazna aroma za pržena tijesta je limunova korica. Naribana korica pola limuna i najobičnije će palačinke učiniti posebnima.

Što se pak masnoće tiče, potrebno je obratiti pozornost na dvije stvari. Prva je, naravno, količina masnoće koja se koristi bilo u samoj smjesi za palačinke, bilo za prženje. Da bi se za prženje koristilo što manje masnoće, praktična je uporaba silikonskih kistova koji su otporni na visoke temperature. Pomoću takve vrste kista i najmanja količina masnoće se jednostavno rasporedi po čitavoj tavi. U slučaju da pak nemate silikonski kist, možete jednostavno lagano namastiti jedan papirnati kuhinjski ručnik i njim premazati dno tave.

I posljednje, ali ne i najmanje važno: masnoću u prženim tijestima jako dobro neutralizira manja količina alkohola. Za palačinke je najpraktičnije koristiti malo ruma koji ima dvije prednosti: masnoća se manje osjeća, a njegova aroma se provlači kroz palačinku poput glazbenog leit motiva.

Što se sve s palačinkama može?

Prvo što pada na pamet – svašta! Krenimo od najjednostavnijih varijanti: možete ih posipati šećerom i mljevenim orasima, dodati im preljev od čokolade, karamela ili na bazi voća, možete ih premazivati najrazličitijim kombinacijama: džemom ili marmeladom, krem namazima od čokolade ili lješnjaka ili pak medom. Puniti ih možete svježim voćem ili sladoledom. Američke “pancakes“ učinit ćete još autentičnijima poslužite li ih naslagane na hrpu i prelivene javorovim sokom.

Međutim, palačinke su izvanredna podloga i za mnogo složenije kombinacije okusa. Npr. palačinke punjene svježim kravljim sirom mogu se pripremiti i u slatkoj i u slanoj varijanti. Ono što ovo jelo čini neodoljivima je faza br. 2: ovako pripremljene palačinke potrebno je malo zapeći u pećnici. Naročito su zanimljivi recepti za tzv. torte od palačinki u kojima se palačinke slažu jedna na drugu, a između njih se stavlja nadjev pa se u većini slučajeva tako složena “torta“ stavlja u pećnicu.

Što se slanih palačinki tiče, njih osim kravljim sirom možete puniti različitim vrstama gljiva kao što su šampinjoni i vrganji pa preliti umakom bešamel i također zapeći. Idemo dalje:  palačinke punjene samim špinatom ili kombinacijom špinata i sira izvući će osmijeh na ljubitelje slanoga. Osim vegetarijanskih opcija, na izboru Vam stoje i mesna punjenja: sjeckana piletina ili neka druga vrsta mesa učinit će palačinke glavnom zvijezdom obroka.

Osim što se možete igrati različitim vrstama punjenja, imate i mogućnost variranja sastojaka za osnovnu smjesu palačinki. Najočitiju razliku u smjesi čini vrsta brašna koju koristite. Odlučite li se upustiti u avanturu američkih palačinki, preporučamo Vam korištenje brašna za dizana tijesta. Slana se pak punjenja jako dobro slažu s palačinkama od heljdinog brašna koje su specijalitet francuske pokrajine Bretanje. U tom dijelu Francuske nazivaju se “galettes“ i jedno su od jela kojima se taj dio zemlje sira i vina jako ponosi. U Kini su raširene palačinke napravljene od rižinog brašna – one su nešto svjetlije, a često se pune svinjetinom i serviraju kao glavno jelo.

U nešto širem smislu riječi, palačinkama se mogu smatrati čak i tortilje. Prave se od kukuruznog brašna, a u meksičkoj kuhinji su jednostavno nezaobilazne. Poslužuju se i tople i hladne, i kao predjelo, i kao glavno jelo, a ponekad čak i kao dio deserta. Meksičke kuharice pune ih mljevenim mesom, grahom, sirom, povrćem i najrazličitijim kombinacijama svega nabrojanog. A za desert nakon tortilje punjene mesom mogli biste dobiti opet – palačinke! Ovaj put radilo bi se o vrsti pripremljenoj s nešto kakaa u samoj smjesi što bi im dalo karakterističnu tamnu boju.

Upravo je ova gotovo neograničena mogućnost kombiniranja i primjene ono što je palačinke učinilo omiljenima u svim krajevima svijeta pa stoga i ne čudi golemi broj recepata za nešto što naoko djeluje tako jednostavno. Sigurni smo da i Vi imate svog asa u rukavu…

Palačinke diljem svijeta

AMERIČKE PANCAKES nešto su deblje od palačinki na koje smo navikli, a sadrže prašak za pecivo i/ili sodu bikarbonu. Upravo ti sastojci u kontaktu s vrućom površinom tave reagiraju proizvodeći zračne mjehuriće koji “napuhuju” palačinku. Poslužite ih s javorovim sokom ili džemom.

FRANCUSKE CREPES nalikuju palačinkama koje se prže u našim domovima, ali znaju biti još tanje i čak biti toliko “prozirne“ da nalikuju na čipku. Poslužuju se s velikom količinom slanog ili slatkog nadjeva ili čak sa samim voćem. Najpoznatiji francuski recept za palačinke su tzv. crepes Suzette –  aromatizirane narančom i curaçaom flambiraju se prije posluživanja.

Austrijske PALATSCHINKEN su, kao što pretpostavljate i našim palačinkama dale ime. Jako su nalik palačinkama koje se jedu kod nas, a u Austriji im je najčešći nadjev džem od marelice ili jabuke te čokoladni namaz.

Nizozemske PANNEKOEKEN jako su popularan večernji obrok. Nizozemska obiluje restoranima u kojima se poslužuju isključivo palačinke i to s najrazličitijim nadjevima od kojih su najpopularnije jabuke narezane na tanke ploške, sir, šunka, slanina i kandirani đumbir.

BLINTZ ili BLINI su palačinke koje se konzumiraju u Rusiji, poljskoj i Ukrajini, a pripremaju se od pšeničnog ili heljdinog brašna. Potiču još iz vremena poganskih svečanosti.

Na Filipinima se tzv. HOTCAKES (vruće palačinke) jedu najčešće za doručak i to s javorovim sirupom, margarinom i šećerom ili pak kondenziranim mlijekom. Često se na filipinskim ulicama može susresti prodavače koji u bilo koje doba dana nude tople palačinke s margarinom i šećerom.

Jaja u pecivu

  • 40 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Jelo sadrži meso

5 razloga zašto je džin zapravo dobar za vas

Alkohol se uglavnom ne smatra dijelom zdravog životnog stila, već ga se najčešće povezuje s praznim kalorijama i lošim odlukama.

Međutim, to ne znači da umjerena konzumacija alkohola ne može imati neke prednosti. Primjerice, džin je alkoholno piće s jako puno potencijalnih koristi za vas, a u nastavku vam donosimo pet takvih situacija.

Borba protiv bolesti

Bobice smreke iznimno su zdrave i sadrže brojne zdravstvene pogodnosti, a ove super-bobice također su glavni sastojak džina. Bobice smreke već se stoljećima koriste kao antiseptik, a mogu pomoći i u borbi protiv prehlade i začepljenja pluća. Također, ulje iz bobica smreke može vam pomoći u otvaranju dišnih puteva.

Smirivanje boli u zglobovima

Pokušajte popiti malo džina ako vas bole zglobovi ili patite od artritisa – prema nekim istraživanjima čini se kako sastav džina ublažava bol u zglobovima, giht i reumatoidni artritis.

gin-tonik

Bolja probava

Mnogi ljudi izbjegavaju džin zbog njegovog pomalo gorkog okusa, no upravo on može pomoći vašem probavnom sustavu. Bilje koje se koristi u proizvodnji džina povećava želučane kiseline i probavne enzime, a to povećava tekućinu koja je potrebna da bi se hrana u vašem želucu doista probavila.

Zaštita od malarije

Ako planirate otputovati u zemlju u kojoj postoji opasnost od malarije, možda ćete poželjeti popiti jedan džin-tonik kada stignete tamo. Prema nekim izvorima, džin-tonik izumljen je kako bi kinin, koji je tada bio ključan lijek za prevenciju i liječenje malarija, imao ugodniji okus. Naravno, džin-tonik nikako nije zamjena za pravi lijek!

Čišćenje organizma

Ako imate problema sa zatvorom ili infekcijom urinarnog trakta, džin vam možda može pomoći. Budući da je smreka diuretik pomoći će vam da se riješite štetnih tvari iz organizma te će ujedno smanjiti zadržavanje vode.

Pijete li često džin? Podijelite u komentarima.

Chilli con carne

  • 110 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Jelo sadrži meso

Ovo su situacije u kojima ne biste trebali koristiti kokosovo ulje!

Saznajte što ovaj “lijek za sve” doista može, a što ne može učiniti za vas.

Kokosovo ulje liječi apsolutno sve – barem se tako čini u posljednje vrijeme. Kuhari zdrave hrane koriste ga u svojim jelima, stručnjaci za ljepotu mažu ga po cijelom tijelu, a predlažu se i teorije da kokosovo ulje ima zaštitna svojstva od bolesti protiv Alzheimera. No zaslužuje li kokosovo ulje doista biti u centru pažnje kada se govori o prirodnim lijekovima? Iznenađujuće istraživanje američkog New York Timesa otkrilo je kako 72% Amerikanaca smatra da je kokosovo ulje zdravo, dok se samo 37% nutricionista slaže s njima. Stoga prije nego sljedeći put otvorite svoje pakiranje kokosovog ulja, saznajte u kojim situacijama to i nije najbolja ideja.

Želite izgubiti na težini

Pazite na svoje kilograme? Ljubitelji masnih ulja reći će vam da će kokosovo ulje smanjiti vaš struk, no prava istina je da kokosovo ulje sadrži jako puno kalorija. Iako je kokosovo ulje bolji izbor od većine alternativa, s čak 117 kalorija po žlici zapravo se može usporediti s maslinovim uljem. Naravno, to ne znači da ga ne bi trebali koristiti, samo nemojte pretjerivati.

zlica-kokosovog-ulja

Redovito konzumiranje velikih količina

Pravilo da je sve dozvoljeno u umjerenim količinama čini se vrijedi i kada je u pitanju kokosovo ulje. Razlog je činjenica da 12 grama kokosovog ulja (jedna žlica) sadrži jako puno zasićenih masti, a većina istraživanja i dalje govori kako one mogu povećati rizik od srčanih oboljenja i visokog kolesterola.

Imate ranice na koži

Mažete se kokosovim uljem? Pripazite gdje ga nanosite! Kada dođe u kontakt s posjekotinama, ogrebotinama, ili otvorenim ranama, kokosovo ulje može izazvati iritacije na koži, crvenilo i svrbež.

posudica-kokosovog-ulja

Kokosovo ulje kao krema za sunčanje

Istina je da kokosovo ulje ima određena zaštitna svojstva protiv UV zraka, a neka istraživanja sugeriraju i kako bi zaštitni faktor kokosovog ulja mogao biti oko 8 SPF. Međutim, kokosovo ulje ne bi se smjelo koristiti umjesto standardnih krema za sunčanje! Ako se planirate izlagati jakom suncu, trebali bi koristiti puno jači zaštitni faktor (barem 30 SPF), a kremu za sunčanje nanositi na kožu svaka dva sata.

Kokosovo ulje pod tušem

Kokosovo ulje možda ima umirujući učinak na vašoj koži, no ako nije potpuno utrljano vrlo lako može postati masno. Ako uz to dospije na površinu na kojoj stojite, izlažete se velikom riziku od pada i (potencijalnog) odlaska u bolnicu.

tekuce-kokosovo-ulje

Kuhanje na jakom plamenu

Mnogi ljudi ne znaju kako nerafinirano kokosovo ulje ima puno nižu točku dimljenja od rafiniranog kokosovog ulja. Stoga odaberite kokosovo ulje prema jelu koje pripremate – ako hranu planirate kuhati ili pržiti na jakoj vatri svakako nabavite rafinirano kokosovo ulje.

Kokosovo ulje tijekom zime

Kokosovo ulje hrana je koja se brzo hladi stoga je idealno za ukusne ljetne obroke, no nije najbolja ideja koristiti ga tijekom zime.

Koristite li često kokosovo ulje? Podijelite u komentarima.

Vegetarijanske polpete u povrtnom umaku

  • 45 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Zahtjevna priprema
  • Sadrži jaja i mlijeko

4 jela koja su nastala potpuno slučajno!

Nezgode su, nažalost, sastavni dio života…

No što ako se, umjesto u vrlo neugodnu situaciju, nezgoda pretvori u jelo koje je postalo popularno diljem svijeta? Vjerovali ili ne, ovaj scenarij potpuno je realan, a neka od najpopularnijih jela zapravo su nastala potpuno slučajno! U nastavku saznajte što se točno dogodilo.

Američki keksi (Chocolate Chip Cookies)

cokoladni-keksi

Zaista je teško zamisliti svijet u kojem ne postoje ovi popularni keksi s čokoladnim mrvicama, ali istina je da smo vrlo lako mogli ostati bez njih. Prije 1930-ih godina keksi s mrvicama čokolade jednostavno nisu postojali, međutim žena imenom Ruth Wakefield to je potpuno promijenila. Jednoga je dana pokušala napraviti “obične” čokoladne kekse s Nestle čokoladom vjerujući da će se ona jednostavno otopiti kao i ostale čokolade. Međutim, čokolada je zadržala svoj oblik pa danas možemo uživati u ovim finim keksima.

Kornet za sladoled

sladoled

Kornet za sladoled “izumljen” je još davne 1904. godine na sajmu u američkom gradu St. Louis, i to zahvaljujući brzom razmišljanju i snalažljivosti čovjeka imenom Ernest Hamwi. U tom dijelu Amerike ljeta su iznimno vruća, stoga je većina ljudi na sajmu kupovala upravo sladoled. Međutim, prodavač sladoleda ostao je bez posudica pa je Ernst Hamwi, koji je na štandu pokraj njega prodavao sirijske vafle, spasio stvar. Svoje vafle napravio je u prepoznatljivom obliku u kojemu se mogao posluživati sladoled i tako postavio standard koji traje još i danas.

Pivo

casa-piva

Dobro, staro pivo slučajno je izumljeno još u Mezopotamiji prije otprilike 10.000 godina! Drevni Mezopotamci svoje su žito držali u ogromnim silosima, koji su često bili izloženi raznim vremenskim uvjetima. Zbog toga bi žito ponekad postalo vlažno te bi fermentiralo u određenu vrstu piva. Svakako je zanimljiva i činjenica da su neki Mezopotamci odlučili kušati ovu vrlo neobičnu tekućinu, no ljubitelji piva diljem svijeta sigurno su im vrlo zahvalni na tome.

Čips

cips

Čips je “izumljen” zahvaljujući čovjeku imenom George Crum, šefu kuhinje u jednom američkom odmaralištu, koji nije najbolje prihvaćao kritike posjetitelja na račun njegove hrane. Kada je jedan od posjetitelja uporno prigovarao zbog pomfrita koji je bio previše velik i mekan, Crum je odlučio narezati krumpir na najtanje moguće ploške kako bi posjetitelju “očitao bukvicu”. Međutim, ova hrskava verzija pomfrita toliko se svidjela posjetitelju da je zapravo postala pravi hit!

Znate li za još neko popularno jelo koje je nastalo potpuno slučajno. Podijelite u komentarima.

Juha od tikvica s jogurtom

  • 45 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži mlijeko, nema mesa

Pazite na unos kalorija? Ovo su prava vina za vas!

Svi volimo popiti čašu dobroga vina, zar ne?

Vino može biti idealno ljetno piće, bilo da ga pijete tijekom dana ili noći. Međutim, kao i kod svakog alkoholnog pića kalorije se mogu vrlo brzo nakupiti. Ako brinete o tome što konzumirate tijekom dana više ne morate izbjegavati vino – postoje vina koja možete piti čak i ako pazite na unos kalorija i šećera!

Pjenušavo vino

pjenusavo-vino

Čaša pjenušavog vina čini se kao idealno ljetno piće. Sadrži oko 110 kalorija, ali dobro provjerite da na etiketi na boci ima oznaku “brut nature” ili “brut zero”. Iako sva pjenušava vina sadrže određenu količinu šećera koji je potreban za proces fermentacije (koji stvara mjehuriće), držite se vina s ovim oznakama jer to znači da u njima gotovo da i nema dodatnih šećera.

Riesling i Pinot Grigio

bijelo-vino

Čaša ovih vina sadrži svega 110 kalorija. Iako su bijela vina općenito poznata po manjoj koncentraciji alkohola i šećera, neke vrste poput Rieslinga, Pinot Grigioa te portugalskog Vinho Verdea imaju čak i manje kalorija od vina s većim udjelom alkohola kao što su Moscato, Chardonnay ili Sauvignon Blanc.

Rosé

rose

Sa 140 kalorija po čaši Rosé je mrvicu slađa alternativa laganim bijelim vinima. Možete naravno i bez njega, ali nema potrebe!

Pinot Noir

crno-vino

Iako bijela vina općenito imaju oko 140 (ili manje) kalorija po čaši, kod crnog vina ta se količina kreće od 135 do 165 kalorija, dok crna vina s visokim udjelom alkohola mogu imati i do 200 kalorija po čaši. Ako volite crno vino ali se ne želite odreći okusa zbog manje kalorija, vaš najbolji izbor je Pinot Noir, koji sadrži svega 150 kalorija po čaši.

Odričete li se i vi ponekad vina jer pazite na unos kalorija? Podijelite u komentarima.

Složenac od tune s tjesteninom

  • 40 min
  • 4 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži ribu/ morske plodove

Najbolje i najgore namirnice koje možete konzumirati uz učenje

Nova polugodišta i semestri odavno su počeli, a obaveze se počinju gomilati…

Većina studenata u ovim će situacijama posegnuti za vrećicom čipsa, no malo ih zna kako konzumacija “junk fooda” u stresnim situacijama zapravo može dovesti do pada koncentracije i povećanog umora. Ako ste pripremate za važan ispit maknite od sebe nezdravu hranu i konzumirajte onu koja će vas zasititi i istovremeno ubrzati rad vašeg mozga.

Što jesti tijekom učenja

ugljikohidrati-i-proteini

Tijekom učenja najbolje je konzumirati ugljikohidrate s niskim glikemijskim indeksom, jer oni imaju najmanji učinak na promjenu razine šećera u vašoj krvi. To znači da će vam takva hrana dati više energije, koja će i dulje trajati. Također, pokušajte kombinirati ugljikohidrate (poput kruha, pahuljica i tjestenine od cjelovitih žitarica, smeđe riže, slanutka i batata) s laganim proteinima koji će vam dati dodatan nalet energije. Pripremite tost od cjelovitih žitarica s avokadom, tunu i krekere, ili mlijeko s pahuljicama od cjelovitih žitarica.

Koju hranu izbjegavati tijekom učenja

cokoladni-keksi

Tijekom učenja najbolje bi bilo izbjegavati hranu koja sadrži šećer, jer ćete tako dobiti nagli nalet energije koji će brzo dovesti i do velikog pada. U ovu kategoriju, osim prerađene hrane, ubrajaju se keksi, torta i sladoled. Također, izbjegavajte kavu jer će ona utjecati na trajanje vašeg sna, koji je vrlo važan prije važnog ispita. Ako nikako ne možete bez kofeina, kavu pokušajte zamijeniti zelenim ili crnim čajem.

Što najradije grickate tijekom učenja? Podijelite u komentarima.