Nekoliko zanimljivosti o kečapu koje bi vas mogle iznenaditi!

Kečap je zasigurno jedan od najpopularnijih gustih začina na svijetu, no koliko zapravo znate o njegovoj povijesti?

Sama riječ kečap zapravo dolazi od izraza “ke-tsiap“, stare riječi kojom su stanovnici jugoistočne Azije opisivali riblji umak. Njegovo ime danas varira ovisno o državi, međutim kineski moreplovci koji su ga popularizirati u toj regiji zvali su ga “ke-tsiap“. Kada su Europljani počeli posjećivati ovo područje u 17. stoljeću, jednostavno su prihvatili taj naziv.

riblji-umak

Rana verzija kečapa posebno je oduševila Britance, budući da se pripremala na isti način kao i današnji riblji umaci – soljenjem i fermentiranjem inćuna. Britanci su ke-tsiap ponijeli u svoju domovinu i počeli eksperimentirati dodajući razne sastojke, poput piva gljiva, oraha, kamenica… Tijekom 18. i dijelom 19. stoljeća gotovo svaki kuhar u Britaniji imao je svoj recept za pripremu kečapa. Zanimljivo je da se rajčica u ovim kombinacijama još uvijek pojavljivala vrlo rijetko.

incuni

Izostavljanje rajčice iz ranih recepta danas se može činiti kao veliki propust. Rajčice su bogate glutamatom (zaslužnog za umami okus) stoga se čine kao očit dodatak inćunima ili gljivama. Razlog za ovaj propust mogao bi ležati u činjenici da se u to doba vjerovalo kako su rajčice povezane s otrovnim velebiljem. S druge strane, možda su tadašnji stanovnici jednostavno bili zadovoljni kečapom od gljiva, koji još uvijek postoji u Velikoj Britaniji.

domaci-kecap

Do kraja 19. stoljeća kečap od rajčice zauzeo je čvrsto mjesto među gustim začinima u Britaniji i Americi. Konačno, čovjek imenom Henry J. Heinz kečapu je dodao ocat i šećer i to u omjeru u kojem se koriste čak i danas. Iako je te sastojke dodao kako bi kečap na polici dulje trajao, ovaj recept bio je pun pogodak. Stoga ne čudi da je upravo Heinz danas jedan od vodeći brendova kada je riječ o proizvodnji kečapa.

Konzumirate li često kečap ili više volite neki drugi gusti začin? Podijelite u komentarima.

Znate li koje su namirnice štetne za vaše srce?

Konzumiranje hrane koja je dobra za srce dosad je bilo prilično jednostavno. Izbjegavajte hranu s puno kolesterola i soli te preskočite masne dijelove mesa – nije lak zadatak ali barem ste znali što raditi.

Međutim, nova istraživanja malo su zakomplicirala sve ove savjete. Samo u posljednjih nekoliko godina studije su otkrile kako kolesterol, natrij i mast, klasični negativci za srce, nisu toliko štetni koliko se dosad mislilo. Čak bi i zasićene masti mogle biti oslobođene krivnje – iako je istina da su zasićene masne kiseline povezane sa srčanim oboljenjima, konzumacija takvih masti u obliku hrane neće nužno povećati razinu zasićenih masti u vašoj krvi. Drugim riječima, ako hrana sadrži neku komponentu, konzumacija te hrane neće nužno povećati njenu razinu u vašem organizmu. No i dalje je jako bitno što jedemo, stoga pročitajte koju hranu bi svakako trebali izbjegavati ako želite očuvati zdravlje vašeg srca.

Gazirani sokovi

gazirani-sokovi

Takozvani “jednostavni šećeri”, poput onih koji se nalaze u gaziranim sokovima, mogu potaknuti upalne procese i povećati razinu šećera u krvi. Sve će to staviti dodatan pritisak na vaše krvne žile i povećati rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Što više gaziranih sokova konzumirate, veći je i rizik.

Pečeni deserti

peceni-desert

Čini se da sva hrana koja u sebi sadrži šećer, smeđi šećer, kukuruzni sirup, javorov sirup, med, melasu i ostale zaslađivače može uzrokovati više razine oksidativnog stresa. Kao rezultat, ove slastice kao što su pite i torte mogu dovesti do začepljenja krvnih žila, hipertenzije, zatajenja srca i ostalih kardiovaskularnih oboljenja.

Rafinirani ugljikohidrati

preljev-za-salatu

Rafinirani ugljikohidrati krcati su šećerom i raznim aditivima, koji nikako nisu dobri za vaše srce. Začini poput kečapa i preljeva za salate, kao i kupovni umaci za tjesteninu, kruh i bezmasni jogurt najčešći su izvori šećera i rafiniranih ugljikohidrata.

Margarin

margarin

Nedavna istraživanja učvrstila su tvrdnje kako maslac nije štetan za vaše srce. S druge strane, margarin je izvor nezdravih trans-masnih kiselina, koje povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

Slanina

slanina

Iako zasićene masti polako gube svoj loš glas, masni dijelovi mesa kao što su slanina i rebarca svejedno mogu stvoriti nevolje s vašim srcem. Iako se vode beskrajne debate o tome je li crveno meso doista štetno za srce, najbolja opcija u međuvremenu je konzumiranje laganijih dijelova mesa.

Hrenovke i kobasice

hrenovke

Obrađeno meso kao što su hrenovke i kobasice najčešće su krcate raznim aditivima, koji se povezuju su povećanim rizikom od srčanih oboljenja. Iako još uvijek nije poznato točno koji aditivi su uzrok, najbolje je kloniti se ovih namirnica ili njihovu konzumaciju svesti na minimum.

Koliko često konzumirate ovu hranu? Podijelite u komentarima.

5 najgorih začina koje možete konzumirati i njihove zdrave alternative

Čini se kako začini poput kečapa i majoneze ne igraju veliku ulogu u našoj prehrani, no većina ljudi konzumira ih više nego što su možda svjesni. Stoga je jako važno obratiti pažnju na njihove sastojke.

Jednom kada saznate što se u njima nalazi otkrit ćete neke prilično neukusne i nerazumljive sastojke. U nastavku saznajte kojih bi 5 popularnih namaza i začina zapravo trebali izbaciti iz svoje prehrane, i zamijeniti ih zdravijim varijantama.

Kečap

kecap

Možda se priprema od rajčica, ali to ne znači da kečap možemo staviti u kategoriju povrća. Razmislite samo o činjenici da 2 žlice kečapa sadrže gotovo 8 grama šećera, zbog čega bi se kečap možda bolje uklopio u kategoriju slatkiša. Najgore od svega, kupovni kečap svoj slatki okus najčešće dobiva iz visoko fruktoznog kukuruznog sirupa, a ne jednostavnog (i malo manje groznog) običnog šećera. Ako ne možete živjeti bez okusa rajčice, pokušajte nabaviti organsku verziju pripremljenu s pravim šećerom, ili jednostavno narežite svježu rajčicu.

Umak za roštilj

umak-za-rostilj

Kupovni umak za roštilj, baš poput kečapa, prepun je šećera i visoko fruktoznog kukuruznog sirupa (2 žlice sadrže čak 12 grama šećera). Još je gora činjenica da većina kupovnih umaka za roštilj svoju prepoznatljivu boju dobiva od umjetnih bojila, a ona sadrže kemikalije koje se sve češće opisuju kao kancerogene. Sljedeći put kada budete roštiljali razmislite o pripremi domaćeg umaka za roštilj, jer ćete tamo sami moći kontrolirati sastojke.

Lagani preljev za salatu

preljev-za-salatu

Možda ćete uštedjeti nešto kalorija ako odaberete lagani preljev sa salatu umjesto običnog, ali tako ćete istovremeno natopiti svoje povrće šećerom i ostalim sumnjivim sastojcima. Većina laganih preljeva prepuna je šećera koji preljevu daje okus bez masnoća, a svoju gustoću dobivaju od dodanih zgušnjivača i emulgatora. Najgore od svega – propustit ćete brojne nutrijente iz povrća budući da je upravo mast potrebna našem tijelu kako bi apsorbiralo vitamine iz povrća. Odjednom se dobro staro maslinovo ulje i malo octa ne čine tako dosadnima, zar ne?

Majoneza

majoneza

Dvije žlice majoneze sadrže čak 200 kalorija, no još veći problem leži u činjenici da se većina majoneza priprema sa sojinim uljem, koje se najčešće dobiva iz genetski modificirane soje. Kada se uspoređuje s ostalim uljima, čini se da sojino ulje može povećati rizik od pretilosti i dijabetesa. Ako želite kremasti dodatak za svoj sendvič pokušajte majonezu zamijeniti humusom, zgnječenim avokadom ili organskom majonezom pripremljenom s uljem avokada.

Tartar

tartar-umak

Budući da se najčešće radi o običnoj majonezi pomiješanoj s kiselim krastavcima, većina kupovnih tartar umaka u sebi sadrži jednake loše stvari kao i majoneza. Problem je i činjenica da se tartar najčešće konzumira s prženom morskom hranom što čini vrlo ukusan, ali ne naročito zdrav obrok.

Koji od ovih začina najviše volite? Podijelite u komentarima.

Jeste li znali da ove namirnice mogu izazvati tjeskobu?

Ako ste se ikada ulovili kako praznite vrećicu čipsa do zadnje mrvice nakon što se imati prilično stresan dan, onda sigurno znate da emocije mogu značajno utjecati na ono što jedemo…

No jeste li znali da hrana koju konzumirate također može utjecati na vaše emocije, izazvati tjeskobu te vas ostaviti zabrinutima i bez koncentracije? Iako hrana nije glavni uzrok tih emocija, ona može značajno utjecati na njihov intenzitet i učestalost. Drugim riječima, postoje namirnice koje će povećati razinu kemikalija u našem mozgu zbog koji se osjećamo dobro, no isto tako postoje namirnice koje će povećati razinu kemikalija koje izazivaju stres i tjeskobu. Dobra vijest je da, ako znate o kojim namirnicama se radi, ih možete jednostavno izbaciti iz svoje prehrane ili smanjiti njihovu konzumaciju. No najprije morate znati o kojim namirnicama je riječ.

Kava

kava

Ne morate potpuno prestati piti kavu i druge napitke koji sadrže kofein. No ako se osjećate kao da ste “na rubu”, ispijanje još jedne šalice kave moglo bi vam stvoriti dodatan problem. Kofein ima stimulativni učinak na živčani sustav jer potiče izlučivanje kortizola (hormona stresa), koji može pogoršati tjeskobu i probleme sa spavanjem (ovi efekti najizraženiji su kod osoba s napadima panike i socijalnom fobijom).

Dijetni gazirani sokovi

gazirani-sokovi

Dijetni sokovi i energetski napitci mogu vam dati dvostruku dozu anksioznosti, ne samo zato što sadrže kofein, već i zato što su puni umjetnih sladila koja mogu značajno smanjiti razinu serotonina – hormona u vašem mozgu zbog kojeg se osjećate dobro. Kada god možete, zamijenite ove napitke zdravijim varijantama.

Tjestenina

sarena-tjestenina

Rafinirani ugljikohidrati poput tjestenine, bijelog kruha, krafni, slatkiša i slatkih sokova mogu “uništiti” vaše raspoloženje jer će izazvati nagle poraste i padove vašeg krvnog šećera. No dobra vijest je da vrijedi i obrnuto. Drugim riječima, prehrana bogata cjelovitim žitaricama, poput smeđe riže i kvinoje, može smanjiti rizik od depresije.

Kečap

majoneza-senf-kecap

Začini poput preljeva za salatu i kečapa mogu biti skriveni izvori visokofruktoznog kukuruznog sirupa koji, poput tjestenine i krafni, može izazvati skokove u vašem krvnom šećeru. Ono što je još gore je činjenica da je visokofruktozni kukuruzni sirup zapravo slađi od običnog bijelog šećera, što može dovesti do povećane konzumacije i neželjenih kilograma.

Alkohol

konjak

Iako mnogi ljudi koji se osjećaju tjeskobno posežu za alkoholom kako bi se osjećali bolje, porast raspoloženja koji će on izazvati samo je privremen te s vremenom zapravo može pogoršati tjeskobu. Čak i osobe koje prethodno nisu patile od anksioznosti mogu razviti neke probleme vezane za pretjeranu konzumaciju alkohola. Ovo se događa zbog nekoliko razloga, prije svega jer alkohol onemogućava pravilno funkcioniranje centralnog živčanog sustava koji kontrolira vaše emocije. Zatim, alkohol također može izazvati velike promjene u vašem krvnom šećeru, a treba spomenuti i činjenicu da je alkohol diuretik što može dovesti do dehidracije i smanjenja kognitivnih funkcija.

Konzumirate li često neku od ovih namirnica? Utječe li to katkad na vaše raspoloženje? Podijelite u komentarima.