morski plodovi

Neodoljiva karipska kuhinja

Jeste li se ikada uhvatili kako sanjarite o savršenom godišnjem odmoru na dalekim, egzotičnim otocima? Donosimo vam specijalitete s Kariba kojima možete dodatno začiniti svoje maštanje.

Hrana iz mora, od različitih riba do školjki, vrhunac je Karipske kuhinje. Bijela riba, primjerice, najčešće se baca na roštilj. Od škarpine se pravi izvrstan odrezak, a odlična je i u gulašu. Također postoji i mnoštvo različitih kamenica koje se uglavnom poslužuju u barovima uz plažu.

Jerk

Zaštitni je okus Jamajke i jedno od najpoznatijih Karipskih jela. Jerk se opisuje kao vrlo začinjen suhi ili mokri premaz koji se kombinira s mesom (najčešće piletinom). Nakon što upije arome meso se dimi i/ili baca na roštilj. Postoji mnogo varijacija, za koje utjecaji dolaze od Afrike preko Portugala pa sve do Latinske Amerike.

Pečena svinjetina

Pečena svinjetina najčešće se poslužuje s rižom i grahom, uz dodatak trputca. Sočni umaci izvrstan su prilog jer svemu daju izvrstan, bogat okus.

„Papreni lonac“

Skuhan u ogromnom loncu, ovaj gusti paprikaš može sadržavati plavi patlidžan, bamiju, tikvice, krumpire, ukratko bilo koje povrće koje raste na Karibima. Od mesa se uglavnom dodaje govedina, a fungi (vrsta kukuruznih knedlica) svemu daje bogatu teksturu.

Ljuštura

Od mesa ljušture rade se odlični uštipci, a može se pronaći i u salatama, juhama i raznim gulašima.

Piletina s rižom

Ovo na prvi pogled jednostavno jelo jedno je od najpopularnije „hrane za utjehu“ među lokalnim stanovništvom. Radi se o ukusnoj kombinaciji okusa koja, između ostalog, uključuje i rajčice, češnjak, i paprike.

Kubanski sendvič

Mekani bijeli kruh s koricom, sa slojevima šunke, pečene svinjetine i bijelog sira. Za fini okus brinu se i kopar, kiseli krastavci i (octeni) senf, a na kraju se sve ubaci u toster.

Callaloo

Jelo od povrća koje svoje korijene vuče iz Zapadne Afrike. Od lisnatog povrća (često su to taro i špinat) napravi se gusti paprikaš u koji se mogu dodati i paprika, kokosovo mlijeko, bamija i sve vrste mesa i morskih plodova.

Papaja

Ovo ukusno tropsko voće raste na farmama gotovo posvuda na Karibima. Dolazi u žutoj ili narančastoj „verziji“, a često se poslužuje svježe ubrano s malo soka od limete kao (jako) sladak doručak. Može se naći i u salatama i gulašu, ali većina ju preferira u koktelu pomiješanu s rumom.

Koje od ovih jela biste prvo voljeli isprobati? Podijelite u komentarima.

Plodovi mora

Kad već imamo tako lijepu i bogatu obalu, to treba i iskoristiti – evo i najboljeg načina!

Ono što svakako privlači sve ove horde turista koji hodočaste u Lijepu Našu svakog ljeta je u prvom redu naše more. Svo plavetnilo koje mami na plakatima i brošurama turističkih agencija nije samo najbolje što možete upotrijebiti protiv nesnosnih vrućina već ono u sebi krije i šarolika bogatstva. Ne mislimo pritom na kovčege s blagom prepune zlatnika i dragulja kakve možete vidjeti u crtanim filmovima o gusarima već na nešto puno svakodnevnije – na tzv. plodove mora.

Što li se pak krije pod tim nazivom koji se često susreće u kulinarstvu? Kao i obično, ovisi o tome koliko precizni želite biti. U najopćenitijem smislu, plodovi mora su sve ono fino i jestivo što nam dolazi iz morskih dubina (u tom slučaju pod taj termin spada i plava i bijela riba), a ako taj izraz koristimo u nešto određenjem smislu onda se on odnosi na morske rakove, mekušce i glavonošce. Kako li to samo znanstveno zvuči. Ne brinite – jednostavnije rečeno, to su ukusni zalogaji poput škampa, kozica, lignji, raznih vrsta školjki i sl.

Pod rakove spadaju hlap, jastog, kozice, gamberi i škampi. Obično imaju segmentirano tijelo ovijeno čvrstim oklopom. Većina ih ima deset nogu, a neke vrste imaju i prednja kliješta.

Mekušci su beskralježnjaci i uključuju tri skupine morskih plodova: puževe, školjkaše i glavonošce. U ovom smislu, puževi su mekušci koji imaju jednu ljusku dok mekušce s dvama ljuskama nazivamo školjkašima. Najpoznatiji primjerci školjkaša su dagnje, kamenice i prstaci. Ako se radi o mekušcima bez ljuske, govorimo o glavonošcima. U tu (slasnu) skupinu ubrajamo npr. sipu, hobotnicu i lignje.

Plodovi mora se mogu pronaći u najrazličitijim oblicima. Osim što ih (što je ujedno i najbolje) možete pronaći svježe, nude se i zaleđeni, dimljeni, sušeni, u limenci pa čak i ukiseljeni!

Ipak, treba biti na oprezu jer sirovi ili neprikladno pripremljeni morski plodovi mogu sadržavati štetne viruse i bakterije. Školjkaši poput popularnih kamenica kojima se čak pripisuju afrodizijačka svojstva hrane se tako da voda (zagađena ili ne) prolazi kroz njih što znači da razina toksičnih tvari u njima može biti poprilično visoka. Trudnice bi stoga trebale jesti isključivo temeljito termički obrađene školjke.

Odabir i kupnja morskih plodova

Kao i druge namirnice koje su direktan rezultat darežljivosti majke prirode, tako i morski plodovi imaju svoju sezonu. Iako se dagnje i kamenice iz uzgoja mogu pronaći u gotovo u bilo koje doba godine, druge vrste nisu tako dostupne u svježoj varijanti.

Kad kupujete rakove, obratite pozornost na njihov miris – treba biti svjež i isključivo morski. Rakovi ne smiju nimalo mirisati po amonijaku, trebaju biti sjajni zbog vlažnosti, a noge, glava i kliješta moraju biti u potpunosti pričvršćeni za tijelo. Njihov će okus najbolje doći do izražaja ako ih kupite žive i kuhate dok su još uvijek jako svježi. Jastog bi, kad ga uzmete u ruku, trebao biti teži nego što ste mislili, a svježe kozice trebaju biti čvrste pod rukom. Ako pak kupujete zaleđene kozice, bolje je potražiti vrstu koja je zaleđena zajedno s oklopom – tako će djelovati svježije.

Kad ste pak u potrazi za školjkama, kupite one koje su glatke i sjajne, a ako se radi o dagnjama ili kamenicama, treba kupiti one koje su čvrsto zatvorene. Ukoliko ste u mogućnosti, nastojite izbjeći zaleđene školjke jer nakon kuhanja jako često imaju pomalo gumenast okus. I još nešto – ako imate potrebu znati jeste li kupili muške ili ženske dagnje, bacite oko na njihovu boju. Pripadnice “ljepšeg spola“ jarko su narančaste boje dok su muževne “mušule” nešto svjetlije.

Kako pripremiti plodove mora?

Jastozi su jestivi gotovo u potpunosti što znači da se oštrim nožem jedino treba odstraniti središnji “vrećasti” dio zajedno s tamnim iznutricama. Zelenkasto-siva jetra je sasvim jestiva, a oklop naravno nećete pojesti, ali ga možete iskoristiti za pripremanje ribljeg temeljca koji može biti odlična podloga za umak od jastoga. Kuhani jastog može se poslužiti i kao hladno i kao toplo jelo i izvrsno se slaže s mrvicom maslaca, limunovog soka ili majoneze. Za one koji imaju malo više staža u kuhinji ni priprema pjenice ili rižota od jastoga neće biti problem.

Kozice se mogu samo malo prokuhati u slanoj vodi, ali još su slasnije ako ih se baci na grill, prži u dubokom ulju, koristi kao dodatak brojnim brudetima itd. Svakako obratite pozornost da budu dovoljno skuhani, ali nemojte pretjerati jer će u protivnom postati tvrdi i gumenasti. Možete ih jesti u njihovoj najjednostavnijoj varijanti – s kojom kapi limunovog soka i u kombinaciji sa smeđim kruhom i malo maslaca, ali ne oklijevajte probati ni istočnjačke slatko-kisele varijante ili ih pak upotrijebite u popularnom rizotu sa šafranom. Isto vrijedi i za škampe koje, ako to dosad još niste učinili, svakako morate isprobati u popularnoj varijanti “na buzaru”.

Što se sipe tiče, tu je svakako najpoznatije jelo upravo crni rizot u kojemu se za dobivanje karakteristične boje koristi crnilo sipe. Hobotnicu bi prije kuhanja trebalo omekšati dodatnim prokuhavanjem u kipućoj vodi (koje traje oko sat vremena). Hobotnica ispod peke ili pak salata od hobotnice česte su stavke restorana na obali – pokušajte i Vi pripremiti nešto s njihovih menija. Isto Vam preporučamo i po pitanju dagnji na buzaru.

Lignje se moraju pripremati ili vrlo naglo ili pak jako dugo – sva polovična rješenja rezultirat će nečim što će najviše nalikovati na gumu.

Lignje možete jednostavno staviti na gradele, možete ih rezati na kolutiće i pržiti u dosta ulja ili ih možete puniti i takve peći dok ne postanu mekane. Odličan su sastojak morskih složenaca s krumpirom.

Školjke kamenica bi se trebale dobro očistiti prije otvaranja koje će biti najlakše izvedivo poslužite li se nožem koji je za to namijenjen. Najbolje ih je jesti sirove uz pokoju kap limuna. Kamenice koje imaju neobičan ili neugodan miris radije bacite i mirne savjesti onda uživajte u onima koje su Vam preostale.

Preporučamo vam ova jela s plodovima mora:

Punjene lignje u umaku od rajčica

80 min

Almo Čatlak

Bavette s plodovima mora

20 min

Almo Čatlak

Morski ražnjići s grila s rižom

70 min

Almo Čatlak

Tjestenina lazanjete s dagnjama

30 min

Almo Čatlak

Pašteta od hobotnice

45 min

Almo Čatlak

Fritaja od sipe i mladog luka

30 min

Almo Čatlak

Umak na ribarski način

80 min

Almo Čatlak

Lignje punjene povrćem i pancetom

50 min

Almo Čatlak

Tjestenina s lignjama i pestom od crnih maslina

30 min

Almo Čatlak

Palenta s dagnjama na buzaru

30 min

Almo Čatlak

Hobotnica iz pećnice s mladim krumpirom

70 min

Almo Čatlak

Slani kolač od škampa i morskih kozica

70 min

Almo Čatlak

Gamberi s coctail umakom

60 min

Almo Čatlak

Morska salata s mahunama i krumpirom

40 min

Almo Čatlak

Basmati riža s rajčicama i morskim kozicama

35 min

Almo Čatlak

Lignje na lešo

30 min

Almo Čatlak

Punjene jadranske lignje

60 min

Almo Čatlak

Tjestenina s dagnjama i graškom u umaku od sira

20 min

Almo Čatlak

Gratinirane kamenice

30 min

Almo Čatlak

Hobotnica s krumpirom kao ispod peke

120 min

Almo Čatlak

Zubatac punjen kozicama, tikvicama i rajčicom

60 min

Tomislav Špiček

File bijele ribe s dagnjama i tartufima

40 min

Almo Čatlak

Mediteranska juha

30 min

Almo Čatlak

Dagnje iz pećnice

30 min

Almo Čatlak

Moules frites - dagnje s pomfritom na belgijski način

50 min

Almo Čatlak

Salata od dagnji i repova kozica s povrcem

Salata od dagnji i repova kozica s povrćem

20 min

Almo Čatlak

Gratinirani pikantni plodovi mora

30 min

Almo Čatlak

Sendvič alla "Crochef"

30 min

Almo Čatlak

Punjena hobotnica

60 min

Almo Čatlak

Lignje punjene kruhom u umaku od rajčice

60 min

Almo Čatlak

Lignje

Ovisno kako ih pripremite, vole ih i stari i mladi. Zašto ih ne biste obradovali jednom porcijom?

Možda Vam je prva asocijacija na lignje ona iz studentskih dana kada su se redovito nalazile na meniju u menzama petkom? Ako je tako, trebat ćemo Vas nešto dulje uvjeravati u njihove čari, ali sigurni smo da ćemo na kraju uspjeti! Njihova je primjena u kulinarstvu uistinu raznovrsna, a zahvaljujući blagom okusu, vole ih i djeca. Pogodne su za kombiniranje s umacima na bazi rajčica te za razna jela s povrćem. U nekim vrstama sushija jedu se čak i sirove! Najbolje će Vam prijati ukoliko si uz obrok priuštite čašu bijelog vina.

Samo par detalja

Lignja je glavonožac koji ima deset krakova, a kao i hobotnica ima zaštitni mehanizam koji otpušta crnilo u opasnim situacijama. Najčešće je se nalazi u Sredozemnom moru te na istočnoj obali Atlantskog oceana, a može narasti do 40 centimetara. Meso joj je čvrsto i bijele boje, a ima blag, slatkast okus.

Energetska i nutritivna vrijednost

Kad bismo se hranili prema smjernicama koje nalažu nutricionisti, riba i morski plodovi bili bi mnogo zastupljeniji u našim kuhinjama i loncima! Preporuka je da se jede dva do tri obroka ribe ili morskih plodova na tjedan pa ne treba ni napominjati koliko je ta vrsta namirnica zdrava.

Lignje nam pružaju bjelančevine neophodne našem tijelu i to onu vrstu koja se razgrađuje lakše od bjelančevina koje dobijemo iz mesa. Ne sadrže mnogo zasićenih masnih kiselina, ali zato treba pripaziti na razinu kolesterola koja je u lignjama poprilično visoka!

Odličan su izvor proteina, vitamina B12, riboflavina, selena i fosfora te dobar izvor niacina i cinka (16% od RDA na 100 g).

Energetska vrijednost na 100 g:

svježe lignje: 92 kcal
pržene lignje: 175 kcal

Kupovanje i čuvanje

Kao i s ostalim morski proizvodima, i lignje možete kupiti ili svježe ili zamrznute. Ako želite svježe lignje, naći ćete ih u ribarnicama. Takve lignje potrebno je iskoristiti u roku od dva do maksimalno tri dana. Prilikom njihove kupnje pazite da lignje imaju čvrsto bijelo tijelo s tankom kožom crvenkaste boje s tamnim pjegama. Oči svakako moraju biti izbočene i prozirne, a nikako nećete pogriješiti dopustite li da Vas kroz kupnju vodi nos – lignje naime moraju imati ugodan morski miris.

Svježe lignje potrebno je iskoristiti u roku od dva do maksimalno tri dana.

Svježim lignjama glava se odvaja rukama, a samim tim izvlači se i probava. Prstima se treba očistiti ostatak utrobe te izvući rožnatu „kost“. Osim toga s krakova je potrebno ukloniti i oči i zubiće pa naposljetku sve dobro isprati.

Ako se pak odlučite za zaleđene lignje, njih ćete pronaći u supermarketima, ali i u manjim trgovinama. Uglavnom su to lignje iz uvoza, a pakiranja i kvaliteta uistinu su raznolike te variraju od proizvođača do proizvođača. Prednost im je što uglavnom dolaze očišćene. U ponudi postoje cijele i narezane lignje i to s krakovima ili bez. Jednom kad ih odledite, takve lignje pripremite isti dan.

Primjena u kulinarstvu

Kao zemlja koja ima sreće da ima svoj komadić lijepog Mediterana, s lignjama smo jako dobro upoznati. Isti je slučaj i s ostalim narodima Sredozemlja – mnogi recepti i njihove varijacije mogu se pronaći na obalama Mediteranskog mora. Sve je krenulo još u antici, a pravu su popularnost lignje stekle u vrijeme Mletačke Republike kada su se proširile po svim njenim teritorijima.

Danas su lignje namirnica koja je dostupna u gotovo svim krajevima svijeta i svugdje ima više zanimljivih i ukusnih primjena. One najjednostavnije uključuju prženje koje je i kod nas vrlo uobičajeno. Očišćene lignje se provaljaju u malo brašna i prže u dubokom ulju. Tako pripremljene lignje pokapaju se kojim kapi limunovog soka i pospu sjeckanim peršinom, a jako se lijepo slažu s krumpir salatom.

Danas su lignje namirnica koja je dostupna u gotovo svim krajevima svijeta.

Tako pripremljene lignje poslužuju se u talijanskim i grčkim restoranima diljem svijeta, a često ih se susreće i kao tzv. finger food u raznim barovima. Uglavnom se jedu kao predjelo, a najčešće ih prate razni ukusni umaci. U tu svrhu odlično će poslužiti majoneza, tzatziki, a za one koji vole nešto ljuće i jače: tabasco.

U kineskoj se pak kuhinji lignje sjeckaju na sitne komadiće, umaču u posoljenu i popaprenu smjesu pa poslužuju s aromatičnim umakom na bazi chilli papričice i soli.

Vratimo li se ponovno u naše krajeve, otkrite ćemo još jedan slastan način pripremanja ovog ukusnog glavonošca: punjenje. Lignjama se odstrane krakovi, a zatim se nasjeckaju i pomiješaju s dodacima poput rajčica, očišćenih repova škampa, peršina, kršnih mrvice i sl. Pa se tim nadjevom puni tijelo lignje. Tako pripremljene, lignje se poslože u posudu za pečenje, preliju umakom od rajčice i zapeku u pećnici. Kad takvo jelo dođe na stol, to je prava gozba.

Druga varijanta punjenih lignji su lignje punjenje šunkom i sirom. Ovisno o preferencijama, može im se dodati malo pršuta ili peršina pa se onda sve to zajedno proprži na malo ulja i podlije bijelim vinom.

Ako ste vični gradelama, lignje su kao stvorene za mali morski intermezzo. Očišćene ih samo bacite na žar i kasnije poslužite s malo blitve i kuhanog krumpira začinjenog maslinovim uljem. Dobit ćete tako lagan, zdrav i ukusan ručak.

Lignje su nezaobilazan dodatak brojnim jelima koja uključuju morske plodove. Pod tim podrazumijevamo razne vrste rižota te zanimljive kombinacije s tjesteninom. Jedno od najživopisnijih jela s lignjama svakako je španjolska paella – jelo na bazi riže koja se kuha u temeljcu začinjenom šafranom. U njoj ćete pronaći i povrće te što drugo doli lignje i druge morske plodove!