pita od bundeve | Fini Recepti by Crochef

Kad ste u žurbi, a želite nešto slasno, samo zavirite u riznicu američkih slastica – sigurno ćete pronaći nešto po svom ukusu.

Moto koji glasi “time is money”, tj. “vrijeme je novac” i kojim se Amerikanci često služe lako se može primijeniti i na njihove kolače. Brzo, efikasno, a uz malo truda i kvalitetno i ukusno!

Raznolikost

Budući da su Sjedinjene Američke Države zemlja koja pokriva dobar dio čitavog jednog kontinenta, ne može se očekivati da će se u svim njenim dijelovima kuhati na jednak način. Ne možemo ni europski kuhinju svesti na zajednički nazivnik, zar ne?

Situacija je u Americi još i zamršenija jer je to jedan pravi “melting pot” tj. mješavina ljudi različitog podrijetla i nacionalnosti koji sa sobom donose pregršt kulinarskih tradicija i utjecaja. Budući da su prvi doseljenici bili Britanci, oni su sa sobom donijeli britanska tradicionalna jela čiji se jak utjecaj i danas osjeća u američkim jelovnicima, naročito u regiji New England. Kasnije su krenuli novi valovi doseljenika : Talijani, Irci, Poljaci, Nijemci, Grci, Japanci, Kinezi, Vijetnamci, Židovi, Rus. Svaka od tih skupina ostavila je traga na američkoj kuhinji pa se tako npr. hladni desert pod nazivom “Italian ice” tj. talijanski (slado)led ubraja među tipične američke slastice. Mi ćemo se međutim usredotočiti na ono što se može pronaći u većini SAD-a.

Pite

Pite su svakako jedan od najrasprostranjenijih kolača ne samo u Americi nego i diljem svijeta. Namirnice koje su uvijek pri ruci kad ih trebate, malo svježeg sezonskog voća i ne pretjerano kulinarske spretnosti svi su sastojci koji su potrebni za uspješnu pitu. Ne čudi stoga velik broj recepata za pite koji se može pronaći u američkim domovima.

Najpoznatija je svakako pita od jabuka koja je čak i ovjekovječena u hollywoodskoj filmskoj industriji u samom nazivu komedije “Američka pita”. Ona se priprema od dva tanko rastegnuta komada prhkog tijesta među kojima se nalazi slastan nadjev od komada jabuke, malo maslaca, šećera i cimeta koji svemu daje onaj domaći šarm. Jabuke se kao glavni sastojak još mogu pronaći i u tzv. “Apple crumbleu” što bi u prijevodu bio smrvljeni kolač od jabuka.

Najpoznatija pita u Americi je svakako pita od jabuka koja je čak i ovjekovječena u hollywoodskoj filmskoj industriji u samom nazivu komedije “Američka pita”.

Nadjev od jabuka ovog puta ide na dno posude za pečenje, a posipa se mrvicama prhkog tijesta koje se tijekom pečenja pretvore u, iako pomalo neujednačen, ali svejedno fini prhki sloj tijesta.

Među ostale poznate pite koje se pripremaju u Americi spada svakako i pita s američkog juga: pita od pekan-oraha.

Pecan-pie? — “Pecan” je vrsta oraha koji je široko rasprostranjen na području Amerike.

Za podlogu se uzima slatko prhko tijesto koje se zatim peče, dodaje mu se slatka krema na bazi jaja, a po vrhu se posipaju cijeli orasi. To je jedna od poslastica koja će se često naći na blagdanskom stolu za Dan zahvalnosti ili pak za Božić.

Još jedna blagdanska i dobro znana pita je pita od bundeve (“Pumpkin pie”) koja se također servira u već spomenutim prigodama, ali i za Dan vještica, tzv. Halloween. To je pita s jednom korom koja je prelivena kremom od bundeve, jaja, vrhnja ili mlijeka, šećera te začina poput cimeta, đumbira i klinčića.

Tijesto i krema idu sirovi u pećnicu i peku se sve dok ne postignu smećkastu boju koja se savršeno uklapa u ambijent hladnijeg dijela godine u kojem se ova pita i poslužuje. Još jedan kolač koji po obliku možemo ubrojiti među pite je američka torta od sira, tzv. „cheesecake“. Pod ovim nazivom krije se čitavo mnoštvo slastica, a skoro svaki grad ima svoju varijantu. Najpoznatija je međutim ona iz New Yorka koja sadrži kremasti sir i popriličnu količinu jaja, a kao podloga tom nadjevu služi bilo prhko tijesto, bilo smrvljeni keksi u kombinaciji s maslacem.

Svi su ludi za keksićima

Domaći keksi sasvim su druga priča od onih koje možete pronaći na policama supermarketa i Amerikanci to dobro znaju. To je i razlog zašto su u Americi čitave kuharice posvećene baš tim slatkim malim zalogajima. Najpoznatiji su vjerojatno keksi s komadićima čokolade (“chocolate chip cookies”) za koje postoji onoliko verzija koliko i onih koji ih peku. Ono u čemu se uglavnom ne razlikuju su, kao što je za američke slastice uobičajeno, jednostavni sastojci: brašno, smeđi šećer, par jaja, malo maslaca i pokoji dodatak. Koliko su keksi s komadićima čokolade popularni govori i činjenica da se svojevremeno čak pričalo da se u robnoj kući Neiman Marcus za određeni recept za te slatkiše zahtijevalo plaćanje 250$. Osim ovih slavnih keksića, popularni su i oni s brusnicama kojima se po želji mogu dodati i komadići bijele i smeđe čokolade te grožđice. Mogućnosti kombiniranja su velike što ovakve poslastice čini prilagodljivima za sve ukuse.

Okrugao, okrugliji, još okrugliji…muffin!

Muffin je nešto poput cijelog kolača u malom. Ti kolači se peku u posebnom kalupu koji im daje karakterističan oblik.

Muffini su stigli iz Velike Britanije gdje su u početku imali nešto drugačiji oblik, a s vremenom su evoluirali u prepoznatljive kolače koji se poslužuju za doručak ili “brunch”, obrok na pola puta između doručka i ručka.

Otprilike su veličine dlana odrasle osobe, a iako je slatka verzija mnogo uobičajenija, postoje i slane varijante. Smjesi za pripremu muffina se obično dodaju sredstva za dizanje tijesta kao što je prašak za pecivo ili pak soda bikarobona koji pomažu pri postizanu volumena kod pečenja.

Smjesa može biti nalik običnom biskvitu ili joj se mogu dodavati arome poput čokolade, ekstrakta badema ili vanilije, a mogućnost improvizacije naizgled je neograničena. Muffini s jabukama, s pšeničnim posijama, s bobičastim voćem, s čokoladom, s kokosom, sa sjemenkama, a u novije vrijeme čak i s Nutellom – sve su to različita lica istog osnovnog recepta.

Što se to tamo prži?

Sigurno ste barem jednom gledali neku američku televizijsku seriju ili film u kojem policajci čekajući kriminalce u zasjedi uživaju u krafnama (“donuts”). Američke krafne nisu samo pomalo komični element televizijskog svijeta, već predstavljaju pravu tradiciju u domovima diljem tog kontinenta. Postoje dva osnovna tipa krafni – okrule, u obliku prstena te one s raznim punjenjima kao što je npr. džem, žele, čokolada ili krema na bazi jaja. Za dizanje tijesta koristi se kvasac, a prženjem dobiju privlačnu zlatnožutu boju.

Međutim, nisu krafne jedino što se u Americi prži – tu su još i njihove karakteristične palačinke koje se od onih koje možemo pronaći kod nas razlikuju po debljini te po konzistenciji smjese. Često se pripremaju s mlaćenicom, a bjelanjci se tuku odvojeno što za rezultat ima lagano, pjenasto tijesto koje se najčešće prži na svega par kapi ulja. Osim uz dodatke kao što su mermelada i čokolada, često ih se poslužuje prelivene javorovim sirupom kojeg Amerikanci uvoze od svojih sjevernih susjeda Kanađana.

Slatko ili slano, pitanje je sad?

Iako je oduvijek bila dijelom tradicionalne kuhinje kontinentalnog dijela Hrvatske, bundeva je tek u posljednje vrijeme dobila slavu koja joj s pravom pripada, a sve to zahvaljujući anglo-saksonskom običaju rezbarenja bundeva za Halloween. S obzirom na njen povratak na velika vrata, vrijeme je da je promotrimo ne samo s estetske već i dakako, s gastronomske strane. Jela u kojima možete upotrijebiti bundevu mnogobrojna su, a variraju od predjela pa sve do deserta. Odluka u što staviti ovu kraljicu jeseni zato može uistinu postati hamletovska. Upravo zato ćemo Vam sljedećim informacijama i savjetima pokušati olakšati život.

Bundeva – narančasti koncentrat zdravlja

Čak ćete i u preporukama za najzagriženije sportaše i bodybuildere pročitati da je bundeva namirnica koja jednostavno pršti od zdravlja. Odličan je izvor minerala, vitamina i ostalih nutrijenata, a u isto vrijeme ima nisku energetsku vrijednost (otprilike 30 kalorija u 100 grama) što je čini dobrim izborom za sve one koji paze na unos kalorija. Osim toga, lako je probavljiva pa je prikladan izbor i u prehrani oboljelih.

Bundeva ima nisku energetsku vrijednost – samo 30 kalorija na 100 grama!

Rad srca potpomoći će kalij, izgradnji kostiju i zuba doprinijeti će fosfor i kalcij, željezo će poboljšati krvnu sliku, a mangan će očuvati zdravlje vaše kože i pojedinih dijelova vezivnog tkiva. Bundeva će Vas opskrbiti i beta-karotenom koji se u zadnje vrijeme sve više spominje kao antioksidans te zbog njegovih blagotvornih učinaka na cjelokupni organizam, a zahvaljujući bundevi ćete dobiti i potrebnu količinu vitamina C te vitamina E koji se spominje pod nadimkom “čuvar mladosti”
Vitamini skupine B (B1, B2 i B6), pektin, celuloza, biljna vlakna, sve su to dobre stavke u nutricionističkom profilu bundeve. Za kraj spomenimo samo da bundeva dobro djeluje na želudac i crijeva te da je izvrstan diuretik. Osim toga, efikasno smanjuje kolesterol u krvi, a dobra je i kod reumatskih tegoba.

Vrste bundevaBundeve nam dolaze iz porodice Curcubitaceae, a evo nekoliko najpoznatijih vrsta:

Obična uljna bundeva je, kako joj i samo ime nalaže, vrlo česta u našem podneblju. Prepoznat ćete je po narančasto-zelenoj kori, a naročito se uzgaja radni sjemenki koje kasnije služe za dobivanje ulja. Upravo se ova vrsta najčešće upotrebljava u svima dobro znanoj bučnici.

Turkinja (naziva se još i “stambolka”) može imati zelenu, crvenu ili žutu koru koja je jako čvrsta pa je se često koristi i u dekorativne svrhe. Zahvaljujući svojem čvrstom mesu pogodna je za pečenje.

Bundeva Hokkaido stiže nam iz dalekog Japana i ima intenzivno narančastu ili čak crvenu koru. Ima aromatično meso čiji okus može podsjećati na kesten i jako je cijenjena u kulinarskim krugovima.

Muškatna bundeva engleskog naziva butternut ima nešto svjetliju žućkastu koru, a njena unutrašnjost krije tamno narančasto meso. Prikladna je za krem juhe, kolače pa čak i marmelade.

Gastro – blagodati bundeve

Ako nemate vlastite u vrtu, bundevu najprije, naravno, treba kupiti! Zbog nešto većih dimenzija, bundeve se na tržnicama najčešće prodaju narezane što uvelike olakšava odabir – unutrašnjost im treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isušeno.

Unutrašnjost bundeve treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isušeno.

Prije pripreme, bundevi ćete svakako odstraniti vanjski dio kore te unutarnji vlaknasti dio u kojem se nalaze sjemenke. Nemojte ih baciti već ih posušite i dalje jedite same ili pak kao dodatak salatama i pecivima. Naime, sjemenke bundeve su visokokvalitetna namirnica koja donosi brojne prednosti za Vaše zdravlje. Ipak, budite oprezni jer 100 g bućinih sjemenki ima čak 600 kalorija što je, usporedbe radi, 50 kalorija više nego što ima 100 g čokolade.

Imajte na umu da su začini koje bundeva najviše “voli” muškatni oraščić, đumbir, cimet, majčina dušica i peršin.

U slučaju da bundevu pak želite peći, bit će najbolje da joj ostavite koru. Za pripremanje pirea od bundeve koji se koristi u mnogobrojnim slasticama i slanim jelima, postupak je ovakav: bundevu se prereže na pola (ili ako je veća, na više dijelova), odstrani joj se unutarnji vlaknasti dio zajedno sa sjemenkama pa se polovice stave na aluminijsku foliju. Tako pripremljenu bundevu peče se otprilike 1h 15min na 200°C. Gotova je kad joj meso omekša i kad se može vaditi žlicom. Učinite to dok je još vruća i odmah usitnite meso u blenderu ili stroju za mljevenje mesa. Tako dobiven pire treba pustiti da se ohladi, a zatim ga se može koristiti u slavnoj pumpkin pie koju Amerikanci svake jeseni rado vide na svojim stolovima, ali i u brojnim drugim slasticama.

Najjednostavnije varijante pripreme bundeve uključuju sljedeće:

možete je peći uz dodatak malo maslaca i poslužiti kao prilog.

kuhana na pari sačuvat će najveći dio hranjivih sastojaka i kao takva Vam pružiti visoko vrijedan obrok.

bundeva pirjana na maslacu može se poslužiti sama kao prilog, ali može biti i dijelom složenijeg povrtnog priloga.

narezana na sitne kockice odličan je dodatak juhi koja za one koji se vole igrati okusima može biti začinjena curryjem.

Želite li se pak okušati u pripremi slastica od bundeve, mogućnosti ima na svakom kulinarskom koraku! I najjednostavnije palačinke nadjevene kombinacijom sira i bundeve mogu postati prava delicija, a da ne govorimo o bučnicama koje naše bake već generacijama ponose. Čak i ako se ne usudite sami pokušati izraditi tijesto za bučnicu, isplati se poslužiti onim koje možete nabaviti već gotovo. Osim bučnice, svidjet će Vam se i američka varijanta kolača sa sirom i bundevom (tzv. pumpkin cheesecake), a bundevu možete upotrijebiti čak i kao sastojak za izradu keksa. S toliko mogućnosti dovoljno je samo pustiti mašti na volju.

Preporučamo vam ova jela s bundevom: