Znate li koje namirnice će vam podariti dobar vid?

Usprkos narodnim vjerovanjima, konzumiranje velikih količina mrkve ipak vam neće podariti sposobnost gledanja u mraku…

Zapravo, mrkva vjerojatno neće nimalo popraviti vaš vid, no zato će pomoći u borbi protiv slabljenja vida koji se javlja s godinama. Ova namirnica smatra se “hranom za oči” jer je bogata vitaminom A, nutrijentom ključnim za zdravlje očiju. Međutim, vitamin A nije jedini nutrijent potreban za zdrave oči.

Kako bi vaš vid ostao oštar potrebno vam je čak 6 nutrijenata koji će ga poboljšati i zaštititi. U nastavku saznajte o kojim nutrijentima je riječ.

Lutein i zeaksantin

prokulice

Lutein i zeaksantin pripadaju skupini karotenoida koji se nalaze u vašima očima, a koji imaju svojstva antioksidansa. Budući da se oksidativni stres povezuje s oštećenjima vidnih živaca (što dovodi do raznih problema), antioksidansi mogu spriječiti daljnja oštećenja vaših očiju. Ove nutrijente možete pronaći u namirnicama poput brokule, prokulica, raštike, kukuruza, jaja, kelja, nektarina i papaje.

Omega-3 masne kiseline

losos

Sigurno već znate da su ove dobre masti potrebne vašem srcu, no one su ključne i za vaše oči. Omega-3 masne kiseline također imaju i prirodna protuupalna svojstva, a niske razine ovih zdravih masti povezuju se s raznim bolestima oka. Namirnice poput lanenih sjemenki, lanenog ulja, iverka, lososa, sardine, tune i oraha odlični su izvori omega-3 masnih kiselina.

Vitamin A

batat

Upravo je ovaj vitamin razlog zbog kojega mrkve uživaju tako dobru reputaciju, barem kada je riječ o poboljšanju vida. Baš poput luteina i zeaksantina, i vitamin A djeluje kao antioksidans koji se bori protiv oksidativnog stresa. Pronaći ga možete u namirnicama poput marelica, dinje, mrkve, manga, sirove crvene paprike, ricotta siru, špinatu i batatu.

Vitamin C

narance

Istraživanja sugeriraju kako dnevna doza vitamina C može smanjiti rizik od razvoja mrene na oku, ali tu priča ne staje. Svaka stanica u vašem tijelu ovisi o vitaminu C budući da se radi o vrlo snažnom antioksidansu koji štiti stanice od raznih oštećenja. Grejp, kivi, naranče i jagode samo su neke od namirnica koje su bogate vitaminom C.

Vitamin E

slanutak

Vitaminu E često se ne pridaje velika pažnja, no i on je vrlo snažan antioksidans. Istraživanja pokazuju kako vas vitamin E može zaštiti od raznih bolesti oka, budući da se bori protiv štetnih slobodnih radikala. Kako bi zadovoljili potrebu za ovim važnim vitaminom, svakako uključite više slanutka, kamenica, crvenog mesa i jogurta u svoju prehranu.

Konzumirate li često namirnica s ovog popisa? Podijelite u komentarima.

Bamija

Provjerite zašto ju je i Kleopatra voljela!

Ova biljka često se koristi u susjednoj Bosni i Hercegovini, abamija na našim tržnicama može se pronaći najčešće u sušenom obliku. Od sušene bamije možete pripremati gotovo sva jela kao i od svježe, a potrebno ju je prethodno namočiti – procedura je otprilike jednaka onoj sa sušenim gljivama. Budući da je sezona u kojoj se bamija može nabaviti svježa dosta kratka, sušena bamija dođe kao izvanredna zamjena.

Upoznajte je pobliže

Bamija (lat. Hibiscus esculentus) je grmolika biljka koja se razgrana onoliko koliko ima slobodnog prostora. Visine je otprilike 60 cm, a u povoljnim uvjetima čak i više. Stabljika i grane crvenkaste su boje i posute oštrim dlačicama  što na osjetljivoj koži nekad izaziva alergijske reakcije. Cvijet bamije je zvonolik, svijetložute boje. Svaki pojedini cvijet traje samo jedan dan – ujutro se otvara, a popodne vene i mijenja boju od žute preko ružičaste sve do crvene.

S berbom bamije započinje se nekoliko dana nakon cvatnje, jer njeni plodovi brzo sazrijevaju. Plodovi se beru svaka 2 do 3 dana, a redovita berba pospješuje stvaranje novih plodova koji se beru sve do kasne jeseni pa i prvih mrazeva.

Sama riječ bamija dolazi od arapskog “bamyah”, a verziju te riječi koristili su u 12. i 13. st Egipćani i Mauri pa se zahvaljujući tom podatku pretpostavlja da se uporaba te biljke na našim prostorima proširila s istoka. Smatra se da je bamija stigla izravno s Arapskog poluotoka. Rasprostranila se po obalama Sredozemnog mora, ali i istočnije. Ne postoje rani zapisi o bamiji na području Indijskog podkontinenta pa se može zaključiti da je tamo stigla otprilike u isto vrijeme kad i u Europu. Ameriku je osvojila stigavši na taj kontinent brodovima koji su preko Atlantika prevodzili robove i to već u 17.st.

Hranjiva vrijednost i medicinska primjena

Bamija sadrži vitamine A i C i dobar je izvor željeza i kalcija. Također sadržava škrob, nešto masnoća te riboflavin. Nije ni čudo da je Kleopatra bila na glasu zbog svoje poslovične ljepote – njenoj privlačnosti sigurno je doprinijela i bamija koja joj je, prema predaji, bila jedno od omiljenih jela!

Blagotvorni učinci bamije na zdravlje uistinu su brojni, a za Vas smo izdvojili najzanimljivije:

  • vlakna koja se nalaze u bamiji pomažu stabilizaciji razine šećera u krvi.
  • bamijina sluz vezuje kolesterol i pomaže rad jetre
  • u nešto većim količinama bamija može imati laksativni učinak pa pomaže kod konstipacije.
  • izvrsna je za razvoj blagotvorne crijevne faune
  • ima dobar učinak na ljude koji pate od kronične iscrpljenosti i depresije.
  • koristi se za liječenje čireva te neutraliziranje kiselina
  • bamija je korisna u liječenju astme. Ima visok udio vitamina C koji služi kao antioksidans i kao protuupalna tvar što sve zajedno smanjuje simptome astme
  • blagotvorno djeluje na kožu smanjujući crvenilo i upalne procese pa pomaže koži zadržati glatkoću i zategnutost,
  • ima nisku energetsku vrijednost što je čini prikladnom za redukcijske dijete
  • u narodu se govori da je bamija afrodizijak – navodno se u begovu čorbu stavljala bamija da bi mu pomogla da izađe na kraj s gusto nastanjenim haremom.

Primjena u kulinarstvu

S obzirom na sva ljekovita sredstva kojima se bamija može podičiti, trebali bismo je češće uvrstiti na jelovnik. Ako niste sigurni što točno uraditi s bamijom, čitajte dalje.

Za one koji nisu nikad okusili bamiju, njezin se okus najbolje može opisati kao približan okusu mahuna.

Osim što se često koristi u kuhinji u zemljama na Balkanu, bamija je rasprostranjena i u istočnjačkim kuhinjama, te u Africi, a u južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država je se smatra dijelom tradicionalne kuhinje.

Prilikom kupnje bamije, treba obratiti pozornost na to da ne bude duža od 3 cm – što je kraća, to je bolja.

U slučaju da pronađete svježu bamiju, čistite je jako oštrim nožićem tako da joj odstranite nepotrebne dijelove (dio s peteljkom i vrh), a da pritom ne oštetite samu mahunu iz koje bi u protivnom mogla iscuriti sluz koja kasnije daje jelu karakterističan okus te pomaže pri zgušnjavanju umaka. Ono što je također bitno naglasiti je da bamiju treba dobro osušiti svaki put kad je perete.

Prilikom kupnje sušene bamije imajte na umu da će njen volumen značajno porasti nakon namakanja. Sušena bamija se obično prodaje nanizana u lanac, a jedan lanac je težine svega približno 5g! Sušenu bamiju namočite i kad poveća volumen, spremna je za upotrebu.

U prvom redu, bamija se može jesti sama, skuhana na lešo. Upravo je tako pripremaju u južnom dijelu SAD-a gdje se sadi još od 17.stoljeća.

Osim toga, bamija se jako dobro slaže s raznim vrstama mesa, a najčešće se kombinira s janjetinom. U takvim se receptima kao redovit sastojak može pronaći umak od rajčice koji svemu daje potrebnu sočnost. Tako pripremljena, bamija se konzumira uglavnom na istočnim dijelovima Mediterana. Osim s janjetinom, može se kuhati i s drugim vrstama mesa – može se dinstati pa miješati s teletinom što daje ukusno i hranjivo varivo. Prilikom kuhanja treba biti na oprezu da se bamija ne raskuha jer bi se u protivnom mogla raspasti.

Nadalje, skrenut ćemo Vam pozornost na poznatu begovu čorbu – tradicionalno svečarsko jelo iz Bosne i Hercegovine koje se služi kao predjelo. Priprema se od pilećeg mesa i povrća, a neizostavan sastojak je naravno, bamija. Može joj se dodati riža, a kremasta je zahvaljujući vrhnju i žutanjcima  koji se umiješaju pred sam kraj kuhanja.

Nešto egzotičnija od spomenute begove čorbe, juha je s bamijom i ribom koja se priprema na Karibima. Na Haitiju se pak bamija jede s rižom i kukuruzom, a popularnost je krajem 20. stoljeća stekla i u japanskoj kuhinji – tamo je poslužuju s umakom od soje ili pak u obliku tempure (pohanu u posebnoj vrsti smjese). Osim kuhanu, u SAD-u je poslužuju i prženu.

Zanimljivo je spomenuti i da se od bamije proizvodi ulje koje se dobije od sjemena bamije – ima ugodan okus i miris i visok udio nezasićenih masnih kiselina, a bamija se može koristiti i kao zamjena za kavu!

Preporučamo vam ova jela s bamijom:

Bamije s umakom od currya - Fini Recepti
Bamije s umakom od currya
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Votes: 44
Rating: 4.23
You: 3
Rate this recipe!
35 min
Almo Čatlak
Bamije s kukuruzom - Fini Recepti
Bamije s kukuruzom
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Votes: 72
Rating: 4.19
You: 5
Rate this recipe!
60 min
Almo Čatlak
Bamije s janjetinom iz pećnice - Fini Recepti
Bamije s janjetinom iz pećnice
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Votes: 38
Rating: 4.08
You: 2
Rate this recipe!
120 min
Almo Čatlak
Bamije s rajčicom na pikantan način - Fini Recepti
Bamije s rajčicom na pikantan način
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Votes: 50
Rating: 4.04
You: 3
Rate this recipe!
45 min
Almo Čatlak
Bajramska bamija - Fini Recepti
Bajramska bamija
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Votes: 63
Rating: 3.94
You: 3
Rate this recipe!
90 min
Almo Čatlak
Teletina s bamijom
Teletina s bamijom
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Votes: 77
Rating: 3.86
You: 4
Rate this recipe!
60 min
Almo Čatlak