Svake godine u mjesecu studenom ljubitelji vina i vinari dolaze na svoje – mošt se pretvara u zalihu vina koje će ih razveseljavati i grijati im srca tijekom cijele sljedeće godine.  Cijela svečanost ima pomalo i karakter iznenađenja jer se do samog otvaranja boce ne zna kakvo ih vino čeka…

Tko je bio Sveti Martin i što on ima s vinom?

Iznenađuje već i sama činjenica da je ime Martin umanjenica imena Mars koje je nosio rimski bog rata. Kako netko tko je dobio ime prema bogu rata postane svecem?

Legenda kaže da je Martin, kad je imao tek nešto više od petnaest godina, jedne večeri jašući cestom naišao na Isusa prerušenog u siromaha. Vidjevši da je siromahu hladno, svoj je plašt mačem prepolovio na dva dijela i jednim dijelom ogrnuo nesretnog čovjeka. Isus mu se potom javio u snu i zahvalio mu na tom činu dobrote.

Prema povijesnim podacima, Martin je rođen u IV. st. na području današnje Mađarske. Dio života proveo je u Francuskoj, a dio u Italiji. Prema očevoj želji, postao je vojnik, ali u tom je pozivu izdržao svega dvije godine kad je zatražio da ga otpuste iz vojske. Želja mu je bila postati redovnikom, ali je stjecajem okolnosti postao biskupom jednog francuskog mjesta. Usredotočio se na evangelizaciju sela i bio prisan sa siromašnima, a bogati mu nisu baš bili naklonjeni.

Blagdan Sv. Martina slavi se 11. studenoga, tri dana nakon njegove smrti. Pučko veselje uvijek je pratilo taj blagdan na Zapadu, pa je i u našim krajevima Martinje nešto čemu se mnogi vesele. Toga dana se pije se mlado vino, a u Italiji se i danas kaže:”II nuovo vino si beve a San Martino! (“Mlado vino pije se na Svetog Martina!”). I tako je nastao običaj da se u nekim vinorodnim krajevima za dan Sv. Martina “krsti” mlado vino.

Običaji vezani za Martinje

Martinje se njeguje kao dan krštenja mladog vina i uz njega su vezani mnogobrojni običaji. Krštenje vina u našim se krajevima održava prema „regulama“ koje se mogu pročitati u tzv. Križevačkim štatutima.  Samo obred predvodi biskup, a nezaobilazni su sudionici i domaćin, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudac te kum i kuma mošteku.

U vinogradarskim krajevima sve se tada ori od litanija, pjesama pajdaša, ali i zdravorazumskog upozorenja: “Uživaj vino, al pameću većom, umjerenost sama rađa ti srećom!”.

Ukratko: Kako od grožđa dobijemo vino?

Različite sorte grožđa dozrijevaju u različito vrijeme, a pravi trenutak za berbu određuje se prema udjelu šećera u grožđu. Ubrano grožđe prerađuje se isti dan i to putem vrenja, tj. djelovanja grožđanih kvasaca. Pri temperaturi od 14 do 16 °C do vrenja dolazi unutar dva do tri dana. Tada se razgrađuje šećer, a istovremeno se mošt pretvara u alkohol. U sljedećoj fazi, koju se naziva tihim vrenjem i koja traje tri do pet tjedana, dolazi do bistrenja i prestanka pjenjenja.  Prestankom vrenja mošt se pretvara u mlado vino.

Ipak, mlado vino je, kao što mu i samo ime nalaže – mlado! Jednako kao što dijete ne pokazuje sve svoje osobine u najranijoj dobi, tako se ni sve karakteristike vina ne mogu utvrditi dok je vino mlado. Za ozbiljnije analize i utvrđivanje istinske kvalitete vina treba pričekati bar do proljeća.

Jesen, Martinje…što na stol uz mlado vino?

Nema dobrog obroka bez dobre kapljice, mnogi će reći. Ali jednako tako nije ni potpun užitak piti dobro vino ako se uz njega nema i nešto ukusno za pojesti. Što naše domaćice sa sjevera Hrvatske stavljaju na stol u vrijeme Martinja?

U ovo doba godine uvijek možete igrati na sigurno s puricom s mlincima te sa štruklima, a dobro će doći i kotlovina te brojna jela s kobasicama.

Odlučite li se za potpuno tradicionalan pristup obrocima u ovo doba godine, uvijek možete igrati na sigurno s puricom s mlincima te sa štruklima, a dobro će doći i kotlovina te brojna jela s kobasicama. Nije lako odabrati…

Naši prijedlozi će Vas zasigurno zaintrigirati. U tjednima kad je potrošnja vina nešto veća nego inače svakako će dobro doći malo juhice za okrepu. Tradicionalne kombinacije su uvijek siguran pogodak, ali možda se ove godine možete odmaknuti od provjerenog i provjeriti nešto novo poput naše juhe sa sirom i šunkom.

Odlučite li ipak preskočiti juhu, zasigurno će Vam se svidjeti neko od brojnih jela na bazi mesa u kombinaciji s umakom od vina. Kakvo vino koristiti u tom slučaju? Čime podlijevati meso? Odgovor naravno nije jednoznačan. O korištenom vinu ovisit će okus cijelog jela pa je zato preporučljivo koristiti vino čiji Vam bouquet i inače dobro leži.  Postoje ipak neke osnovne smjernice:

• Bijelo vino prikladno je za jela od piletine i morskih plodova.
• Crno vino nešto je jače pa je odličan izbor za jela od crvenog mesa, divljači te za jela s umacima nešto istaknutije arome.
• Imate li u vidu neko lagano predjelo, u njega ćete najbolje ukomponirati suha i lagano slatka vina
• Suho bijelo vino ili rose dobro odgovara tjesteninama te jelima s jajima.
• Pripremate li povrće, opet će najbolji izbor biti lagano bijelo vino.
• Ukoliko marinirate meso, i tu Vam vino može dobro doći: poneka kap alkohola u marinadi omekšat će meso i istovremeno mu dati neodoljivu aromu
• Neće se svako vino kuhati jednako vremena: bijelom vinu treba manje nego crnom

Vino, naravno, ne ulazi samo u slane kombinacije, već je sastojkom zanimljivih desertnih krema, a vjerojatno najpoznatiji desert s vinom u glavnoj ulozi su kruške u čemu drugom, doli vinu! Za taj specijalitet važno je da pronađete što kvalitetnije kruške i da se opskrbite dobrim crnim vinom i gotovo je sav posao obavljen…