Svi koji jedu ribu jako dobro znaju zašto to čine – dobro je za zdravlje, priprema je jednostavna, a okus tako dobar da se odmah “zakačite“ – kao riba na udicu.
Morske dubine kriju mnoga blaga – i ne mislimo pritom na davno potonule galije pune zlatnika nego na morske plodove, vrstu hrane koja je nažalost rijetko viđen gost na našim tanjurima, a koja s druge strane zaslužuje našu punu pažnju. Ne samo da je riba vrhunski gastronomski doživljaj već je i važan izvor nutrijenata prijeko potrebnih za pravilno funkcioniranje organizma.
Kod nas konzumacija ribe nužno doziva u misli mediteransku prehranu – prehrambeni obrazac kojemu bi suvremeni čovjek trebao težiti i koji je sasvim u skladu s najnovijim trendovima u području nutricionizma. Maslinovo ulje, obilje povrća i sezonskog voća, agruma, aromatičnog primorskog bilja, pokoji komadić mesa tu i tamo te nadasve – mnoštvo ribe, to je ono čim se naša priobalna kuhinja s pravom može ponositi.
Blagodati ribe
Prednosti koje riba pruža su mnogobrojne i iz tog razloga bismo je trebali konzumirati što češće, točnije trebali bismo ribu jesti najmanje dva puta na tjedan. Brojke nažalost pokazuju da je situacija u Hrvatskoj daleko od idealne pa bismo se, kako se čini, trebali ugledati na Japance koji su na vrhu svjetskih ljestvica konzumacije ribe. Sve vrste ribe odličan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali i masnih kiselina poznatijih pod imenom omega 3.
Sve vrste ribe odličan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali i masnih kiselina poznatijih pod imenom omega 3.
Mnogobrojne studije su pokazale da su omega 3 masne kiseline važan faktor u prevenciji srčanih bolesti, da pomažu u radu imunološkog sustava, ublažuju simptome artritisa i što je najzanimljivije – imaju blagotvoran učinak na kvocijent inteligencije! Bijela riba ima nešto niže količine žive pa je stoga naročito preporučljiva njena što češća konzumacija
Bijela vs. plava riba
Morska riba dijeli se na plavu i bijelu, a te se dvije skupine međusobno razlikuju po nutritivnoj vrijednosti. U plavu ribu ubrajaju se skuša, tuna, palamida, papalina, srdela i haringa, a u bijelu orada (lovrata), kovač, bukva, oslić škarpina i zubatac. Zahvaljujući aminokiselinama i bjelančevinama koje se u njoj nalaze, bijela riba je sličnija mesu, a sadrži velike blokove mišićnih vlakana što znatno olakšava njenu probavu. Idealan je sastojak dijetne prehrane jer u 100 grama sadrži svega 70-ak kalorija.
Odabir i kupovina ribe
Budući da ribara nema tako mnogo kao što ih je nekoć bilo i da primat pomalo preuzima zamrznuta riba koju se može pronaći u zamrzivačima supermarketa, nije tako lako ni pronaći kvalitetnu i svježu ribu. Stoga, ako imate dobru ribarnicu u blizini svog doma, svratite povremeno i priuštite si djelić našeg Jadrana – ribarnica će tako opstati, a Vi ćete imati zdrav i kvalitetan ručak.
Ipak, ako ne možete pronaći svježu ribu, i zamrznuta će biti bolja od nikakve! Ako je pripremljena na pravi način, zamrznuta riba može sačuvati sva svoja hranjiva svojstva i kao takva biti čak i bolja nego “svježa“ riba na pragu isteka roka valjanosti. Zamrznuta riba će biti filetirana i spremna za upotrebu, a svježu će Vam pak svaki ljubazniji trgovac ribom očistiti ako ga zamolite (katkad ni to neće biti potrebno). U tom slučaju nemojte zaboraviti ipak ponijeti sa sobom kući kosti i glave jer Vam mogu poslužiti kao izvrsna osnova za riblji temeljac ili juhu.
Dopustite svom nosu da Vas vodi kroz kupnju: riba ne bi smjela mirisati ni po čemu drugom osim po moru.
Pri kupnji ribe trebate obratiti pažnju na nekoliko detalja. U slučaju da kupujete cijelu ribu, oči moraju biti bistre, tj. ne smiju biti upale i suhe. Ispod peraja meso mora biti žive ružičaste ili crvenkaste boje, a nikako ne smije bacati na smeđe. Osim toga, koža mora biti sjajna, a meso ribe čvrsto. Što se pak ribljih fileta tiče, oni jednako tako moraju biti čvrsti i jednolične boje. Nije dobro ako na ribljem filetu postoje dijelovi s izgubljenom ili promijenjenom bojom – to je siguran znak da meso nije svježe koliko bi trebalo biti. Još jedan izvrstan pokazatelj svježine je miris. Doslovno dopustite svom nosu da Vas vodi kroz kupnju: riba ne bi smjela mirisati ni po čemu drugom osim po moru. Drugim riječima, ako se osjeća onaj karakterističan miris ribe, to znači da riba nije svježa.
Kako spremiti bijelu ribu?
Savjetuje se pripremanje bijele ribe na žaru ili na vodi (na lešo ili pak kuhanjem na pari), a da bi bila što ukusnija i zdravija može je se zamotanu u aluminijsku foliju staviti u pećnicu i pustiti da se ispeče u vlastitom soku.
Ovako je to slikovito opisala autorica onoga što bi se moglo nazvati Biblijom dalmatinske kuhinje, Dika Marjanović-Radica: “Ribe se priređuju na više načina i svaka ih naša domaćica mora znati. Riba se može peći u komadu ili rezana na komade, i to na roštilju (gradelama) ili u pećnici. Ovo potonje običava se rjeđe u Dalmaciji. Riba se može i kuhati te pržiti na ulju. Kuhana je riba izvrsno i hranjivo jelo, ona se preporučuje svakome, a osobito bolesnicima i slabunjavima“.
Morska riba obično se kuha tako da se stavi u hladnu vodu – to mesu daje bolji okus, a koža joj na taj način ostane čitava. U vodu se dodaje sol i malo papra, ponešto luka, peršina, limunove kore i list lovora. Preporučuje se u vodu staviti i žlicu do dvije octa što će omogućiti da meso ostane kompaktno. Riba spremljena na lešo začini se kojom kapi maslinovog ulja i obično se poslužuje uz povrće kao što je blitva u kombinaciji s kuhanim krumpirom.
Riba se prži u vrlo vrućem ulju, a pravi mediteranski “štih“ dati će joj pokoja svježa grančica ružmarina.
Što se pak pržene ribe tiče, nju bi bilo najbolje očišćenu uvaljati u brašno otprilike sat vremena prije prženja jer se tako posuši što joj pri prženju daje finu hrskavu koricu. Važno je napomenuti i da se riba prži u vrlo vrućem ulju, a pravi mediteranski “štih“ prženoj ribi će dati pokoja grančica ružmarina.
Zanimljivo je i pripremanje ribe u pećnici u debelom sloju morske soli. Riba se u potpunosti prekrije solju i stavi peći u zagrijanu pećnicu. Bez obzira na iznimno veliku količinu soli koja se koristi u ovom načinu pripreme, krajnji rezultat uopće ne bude slan jer sol u ovoj kombinaciji služi samo kao element koji sprječava isušivanje ribe prilikom pečenja.
Brudet, brodet ili pak brujet se u svakom kraju drugačije sprema, a postoje dva osnovna načina – tzv. brudet na ribarski i brudet na dalmatinski.