Slatko ili slano, pitanje je sad?
Iako je oduvijek bila dijelom tradicionalne kuhinje kontinentalnog dijela Hrvatske, bundeva je tek u posljednje vrijeme dobila slavu koja joj s pravom pripada, a sve to zahvaljujući anglo-saksonskom običaju rezbarenja bundeva za Halloween. S obzirom na njen povratak na velika vrata, vrijeme je da je promotrimo ne samo s estetske već i dakako, s gastronomske strane. Jela u kojima možete upotrijebiti bundevu mnogobrojna su, a variraju od predjela pa sve do deserta. Odluka u što staviti ovu kraljicu jeseni zato može uistinu postati hamletovska. Upravo zato ćemo Vam sljedećim informacijama i savjetima pokušati olakšati život.
Bundeva – narančasti koncentrat zdravlja
Čak ćete i u preporukama za najzagriženije sportaše i bodybuildere pročitati da je bundeva namirnica koja jednostavno pršti od zdravlja. Odličan je izvor minerala, vitamina i ostalih nutrijenata, a u isto vrijeme ima nisku energetsku vrijednost (otprilike 30 kalorija u 100 grama) što je čini dobrim izborom za sve one koji paze na unos kalorija. Osim toga, lako je probavljiva pa je prikladan izbor i u prehrani oboljelih.
Bundeva ima nisku energetsku vrijednost – samo 30 kalorija na 100 grama!
Rad srca potpomoći će kalij, izgradnji kostiju i zuba doprinijeti će fosfor i kalcij, željezo će poboljšati krvnu sliku, a mangan će očuvati zdravlje vaše kože i pojedinih dijelova vezivnog tkiva. Bundeva će Vas opskrbiti i beta-karotenom koji se u zadnje vrijeme sve više spominje kao antioksidans te zbog njegovih blagotvornih učinaka na cjelokupni organizam, a zahvaljujući bundevi ćete dobiti i potrebnu količinu vitamina C te vitamina E koji se spominje pod nadimkom “čuvar mladosti”
Vitamini skupine B (B1, B2 i B6), pektin, celuloza, biljna vlakna, sve su to dobre stavke u nutricionističkom profilu bundeve. Za kraj spomenimo samo da bundeva dobro djeluje na želudac i crijeva te da je izvrstan diuretik. Osim toga, efikasno smanjuje kolesterol u krvi, a dobra je i kod reumatskih tegoba.
Vrste bundeva
Bundeve nam dolaze iz porodice Curcubitaceae, a evo nekoliko najpoznatijih vrsta:
- Obična uljna bundeva je, kako joj i samo ime nalaže, vrlo česta u našem podneblju. Prepoznat ćete je po narančasto-zelenoj kori, a naročito se uzgaja radni sjemenki koje kasnije služe za dobivanje ulja. Upravo se ova vrsta najčešće upotrebljava u svima dobro znanoj bučnici.
- Turkinja (naziva se još i “stambolka”) može imati zelenu, crvenu ili žutu koru koja je jako čvrsta pa je se često koristi i u dekorativne svrhe. Zahvaljujući svojem čvrstom mesu pogodna je za pečenje.
- Bundeva Hokkaido stiže nam iz dalekog Japana i ima intenzivno narančastu ili čak crvenu koru. Ima aromatično meso čiji okus može podsjećati na kesten i jako je cijenjena u kulinarskim krugovima.
- Muškatna bundeva engleskog naziva butternut ima nešto svjetliju žućkastu koru, a njena unutrašnjost krije tamno narančasto meso. Prikladna je za krem juhe, kolače pa čak i marmelade.
Gastro – blagodati bundeve
Ako nemate vlastite u vrtu, bundevu najprije, naravno, treba kupiti! Zbog nešto većih dimenzija, bundeve se na tržnicama najčešće prodaju narezane što uvelike olakšava odabir – unutrašnjost im treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isušeno.
Unutrašnjost bundeve treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isušeno.
Prije pripreme, bundevi ćete svakako odstraniti vanjski dio kore te unutarnji vlaknasti dio u kojem se nalaze sjemenke. Nemojte ih baciti već ih posušite i dalje jedite same ili pak kao dodatak salatama i pecivima. Naime, sjemenke bundeve su visokokvalitetna namirnica koja donosi brojne prednosti za Vaše zdravlje. Ipak, budite oprezni jer 100 g bućinih sjemenki ima čak 600 kalorija što je, usporedbe radi, 50 kalorija više nego što ima 100 g čokolade.
Imajte na umu da su začini koje bundeva najviše “voli” muškatni oraščić, đumbir, cimet, majčina dušica i peršin.
U slučaju da bundevu pak želite peći, bit će najbolje da joj ostavite koru. Za pripremanje pirea od bundeve koji se koristi u mnogobrojnim slasticama i slanim jelima, postupak je ovakav: bundevu se prereže na pola (ili ako je veća, na više dijelova), odstrani joj se unutarnji vlaknasti dio zajedno sa sjemenkama pa se polovice stave na aluminijsku foliju. Tako pripremljenu bundevu peče se otprilike 1h 15min na 200°C. Gotova je kad joj meso omekša i kad se može vaditi žlicom. Učinite to dok je još vruća i odmah usitnite meso u blenderu ili stroju za mljevenje mesa. Tako dobiven pire treba pustiti da se ohladi, a zatim ga se može koristiti u slavnoj pumpkin pie koju Amerikanci svake jeseni rado vide na svojim stolovima, ali i u brojnim drugim slasticama.
Najjednostavnije varijante pripreme bundeve uključuju sljedeće:
- možete je peći uz dodatak malo maslaca i poslužiti kao prilog.
- kuhana na pari sačuvat će najveći dio hranjivih sastojaka i kao takva Vam pružiti visoko vrijedan obrok.
- bundeva pirjana na maslacu može se poslužiti sama kao prilog, ali može biti i dijelom složenijeg povrtnog priloga.
- narezana na sitne kockice odličan je dodatak juhi koja za one koji se vole igrati okusima može biti začinjena curryjem.
Želite li se pak okušati u pripremi slastica od bundeve, mogućnosti ima na svakom kulinarskom koraku! I najjednostavnije palačinke nadjevene kombinacijom sira i bundeve mogu postati prava delicija, a da ne govorimo o bučnicama koje naše bake već generacijama ponose. Čak i ako se ne usudite sami pokušati izraditi tijesto za bučnicu, isplati se poslužiti onim koje možete nabaviti već gotovo. Osim bučnice, svidjet će Vam se i američka varijanta kolača sa sirom i bundevom (tzv. pumpkin cheesecake), a bundevu možete upotrijebiti čak i kao sastojak za izradu keksa. S toliko mogućnosti dovoljno je samo pustiti mašti na volju.
Preporučamo vam ova jela s bundevom:
