Krumpiri, krompiri, kumpiri, krtola, patate, znate li još koji naziv?
Ta je gomoljasta biljka davnih dana u Europu doputovala iz brdskih predjela
Perua i toliko se udomaćila da nikome više ne bi palo na pamet da je to nekoć davno bila vrlo egzotična namirnica. Široku primjenu zahvaljuje pristupačnoj cijeni te neutralnom okusu koji se jednostavno može kombinirati.
Od stoljeća šesnaestog…
… Europljani jedu krumpir. Ta je jednogodišnja bilja podrijetlom iz Anda u Peruu, a u Europu 
su je u 16. stoljeću donijeli Španjolci i to pod originalnim nazivom “papa“. Izvan Španjolske smatrali su ga otrovnim zbog njegove sličnosti s otrovnom biljkom latinskog naziva Atropa Belladonna. Usprkos lošoj reputaciji, postupno se proširio po europskom tlu i postao nešto više od dekoracije. Naime, krumpir se u početku sadio kao ukrasne biljka kojom su se kitile visoke ličnosti, a tek su ga nestašice hrane i glad uvrstile na svakodnevne jelovnike niže klase.
Do sredine 18. stoljeća krumpir se sadio u sjevernoj Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji, a u Francuskoj ga se dugo smatralo isključivo hranom za stoku. U toj je zemlji krumpir najkasnije doživio široku primjenu.
Ubrzo nakon Europe, krumpir je otputovao i u Indiju, a danas ga se može pronaći u svim krajevima svijeta.
Čega ima u krumpiru?
S obzirom na to da ga tako često susrećemo na našim stolovima, trebli bismo znati i što jedemo. Energetska vrijednost kuhanog krumpira iznosi 86 kcal na 100 g, a zanimljiv je podatak da je 80% krumpira – voda! Druga značajna komponenta je svakako škrob, kojega je krumpir odličan izvor. Osim toga, krumpir je prikladan i za dijabetičare jer ima 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh.
Energetska vrijednost kuhanog krumpira iznosi 86 kcal na 100 g, a zanimljiv je podatak da je 80% krumpira – voda!Što se pak vitamina i minerala tiče, spomenimo da je krumpir odličan izvor vitamina C, vitamina B6 i kalija, a dobar je izvor niacina, pantotenske kiseline, magnezija, fosfora i mangana. Svi ti vitamini i minerali najjače su koncentracije u kori krumpira te u sloju neposredno ispod nje pa bi zato sa zdravstvenog gledišta bilo najbolje krumpir pripremati s korom ili s oguljenim samo tankim slojem. Na taj se način i prilikom termičke obrade zadržava najveći dio hranjivih tvari.
Kupovina i odabir krumpira
Postoje dvije osnovne vrste krumpira – mladi i stari. Mladi krumpir nešto je bogatiji vitaminom C, šećerom i vodom, a stari krumpir sadržava više škroba. Mladi krumpir može se pronaći na tržnicama u proljeće, a prepoznat ćete ga po jako tankoj, gotovo prozirnoj kori te nešto manjoj veličini.
Stari krumpir može se kupiti tijekom cijele godine, a prilikom kupnje bitno je provjeriti kakav je krumpir na dodir. Ako je mekan, znači da je njegov rok trajanja već prošao. Jednako tako nisu poželjne bilo kakve promjene u boji kao ni isklijalost.
Prilikom kupnje bitno je provjeriti kakav je krumpir na dodir. Ako je mekan, znači da je njegov rok trajanja već prošao.
Prema razlikama u primjeni, vrste krumpira možemo podijeliti prema dva kriterija: prema hrapavosti kore te prema boji. Krumpir glatke kore se koristi u salatama te za pečenje i prženje, a krumpir hrapave kore za pripremu tijesta na bazi krumpira te pirea. Prema boji pak, krumpir dijelimo na bijeli i žuti (bijeli krumpir zna imati crvnkastu koru, a žuti krumpir smeđu).
Priprema za korištenje
Osim svježeg krumpira, na raspolaganju Vam je i već unaprijed oguljeni i narezani zaleđeni krumpir kao i instant pripravak za pire. Međutim, zanemarimo li tu vrstu već djelomično pripremljenog krumpira, ostaje nam da se pozabavimo pripremom svježeg krumpira za termičku obradu. Kao što smo već spomenuli, najidealnije bi bilo pripremati krumpir u kori jer se na taj način zadržavaju hranjivi sastojci, ali to, naravno, nije uvijek moguće.
Krumpir gulite što je moguće maje u dubinu tako da se zadrži dio hranjivih sastojaka. Ako se pak radi o mladom krumpiru s jako mekanom korom, katkad može biti dovoljno da ga samo temeljito operete pod mlazom hladne vode. Oguljeni krumpir može se prije termičke obrade uroniti u hladnu vodu i tako čuvati nekoliko sati.
U ovisnosti o tome na koji ćete ga način pripremiti mijenja se i način na koji se krumpir reže. Na raspolaganju su Vam štapići (za pommes frites), kocke raznih veličina (za pečenje, kuhanje, gulaše i variva), ploške (za kuhanje i variva), kriške (za kuhanje i pečenje). Osim toga, krumpir možete jednostavno raspoloviti, premazati uljem i željenim začinima i staviti peći.
Jednostavna jela od krumpira
Krumpir ima na stotine lica – vrlo se lako kombinira s brojnim namirnicama pa je tako često dijelom složenaca i raznih salata, a na našim stolovima se najčešće pojavljuje kao prilog. Svaki od brojnih načina pripreme ima svoje čari…
Najjednostavnije varijante su one u kojima se krumpir priprema sam. Oguljen, narezan na kocke ili kriške krumpir se jednostavno može kuhati u slanoj vodi na 100°C i takav poslužiti bilo kao dio neke tople ili hladne salate ili pak u kombinaciji s nekim drugim povrćem (mahunama, blitvom ili primjerice kupusom).
Kuhani krumpir osnova je za izradu tijesta od krumpira od kojeg se izrađuju svima omiljeni njoki, a osim toga bez kuhanog krumpira nema ni pirea! I za njoke i za pripremu pirea poželjno je krumpir kuhati u kori te ga oguliti tek nakon što je kuhan. Slastan pire priredit ćete dodate li kuhanim krumpirima malo mlijeka ili vrhnja za kuhanje te malo maslaca, a volite li začine, ni malo muškatnog oraščića neće biti naodmet.
Za slastan pommes frites bitno je da je krumpir posve čvrst i narezan na što tanje štapiće. Prvo pustite ulje da se dobro zagrije, a tek potom dodajte narezani krumpir. Vatra mora biti jaka jer će u protivnom prženje više nalikovati kuhanju što će rezultirati mekanim krumpirićima – upravo suprotnim od onih zlatnožutih hrskavih na koje svi pomisle pri samom spomenu riječi pommes frites.
Krumpir možete peći u pećnici pri temperaturi od 150 do 200 °C, a najukusniji je ako se peče u istoj posudi s mesom s kojim ćete ga poslužiti – na taj način dobije dodatnu aromu koju još možete istknuti odabirom prikladnih začina. U slučaju da se radi o mladom krumpiru, kopar je izbor s kojim ne možete pogriješiti.
Preporučamo vam ova jela s krumpirom:
