Džin, votka, viski, tekila, rum – prosječni ljubitelj “žestica” vjerojatno je dobro upoznat s ovim pićima, ali što je s brandyjem? A konjakom, najpoznatijim članom njegove obitelji?

Ako želite naučiti nešto zanimljivo o ovom kraljevskom piću donosimo vam kratki pregled osnovnih činjenica i zanimljivosti, stoga se slobodno bacite na čitanje.

U kategoriji brandyja konjak je poput šampanjca

Konjak je vrsta brandyja, odnosno destiliranog vina, koja se proizvodi u posebno definiranoj regiji od oko 200.000 hektara, a koja okružuje grad Cognac na zapadnoj obali Francuske. Svaki konjak je brandy, ali nije svaki brandy konjak!

Postoji 6 posebnih regija u kojima se proizvodi konjak

Unutar ovog “razgraničenog područja”, kako se službeno zove, postoji 6 proizvodnih područja koja se definiraju po teritoriju na kojem se nalaze. Od najkvalitetnije prema najmanje kvalitetnoj to su: Grande Champagne, Petit Champagne, Borderies, Fins Bois, Bons Bois i Bois Ordinaires. Gotovo svaki konjak mješavina je nekoliko eaux-de-vie (destiliranih pića različite starosti) koja dolaze iz ovih 6 regija kako bi se dobio najbolji mogući okus.

Postoje vrlo strogi zakoni o proizvodnji konjaka

Ovo su neki od njih: konjak mora biti napravljen od jedne vrste ili kombinacije od samo tri vrste grožđa (to su Ugni Blanc, Folle Blanche, and Colombard). Mora stariti barem dvije godine. Također, mora proći dvostruki proces destilacije u bakrenom loncu određenog oblika i konfiguracije. Berba grožđa od kojega se proizvodi smije biti samo u listopadu, a destilacija se smije raditi isključivo od 1.11. do 31.3.! Bačve u kojima konjak stari moraju biti izrađene od posebnog francuskog hrasta koji raste u samo dvije šume.

Klasifikacije konjaka (VS, VSOP, XO) zapravo su vrlo jednostavne

Postoje tri glavne klasifikacije konjaka – VS (very special odnosno “vrlo poseban”) odnosi se na konjak koji je stario barem dvije godine (može biti označen i s tri zvjezdice), VSOP (very superior old pale) stario je najmanje 4 godine, dok je XO (extra old odnosno “jako star”) stario najmanje 10 godina.

Postoje i dodatne, manje poznate klasifikacije konjaka

Postoji i manje poznata terminologija kojom se može klasificirati konjak – Napoléon (zapravo je star koliko i XO konjak iako je tržištu uglavnom predstavljen kao nešto između VSOP i XO), Vieux (što znači “star” a izraz se također odnosi na konjak između VSOP i XO klasifikacije), Hord d’age (prevodi se otprilike “iznad vremena” a odnosi se na konjak koji je star barem deset, a može imati 40 ili čak 50 godina).

Konjak se pije iz okruglih čaša kako bi ostao topao

Poznate okrugle čaše za konjak dizajnirane su tako da prenose toplinu s vaših dlanova na piće koje se u čaši nalazi. Idealna temperatura konjaka je oko 20 stupnjeva.

Konjak ne postaje bolji s vremenom

Za razliku od vina od kojega je napravljen konjak neće nastaviti stariti i postajati bolji s vremenom. Međutim, ako bocu konjaka čuvate na hladnom i tamnom mjestu on će cijelo vrijeme ostati jednako ukusan, sve dok ne otvotite bocu.

Što je konjak tamniji to je stariji

Mladi konjak obično je svjetlije boje koja pomalo podsjeća na med, a koja s godinama postaje tamnija i prelazi u boju jantara. Ove promjene boja događaju se  zahvaljujući taninu koji se nalazi u hrastovim bačvama (u kojima se i događa proces starenja).

Znate li još koju zanimljivost o konjaku? Podijelite u komentarima.