Ovisno kako ih pripremite, vole ih i stari i mladi. Zašto ih ne biste obradovali jednom porcijom?
Možda Vam je prva asocijacija na lignje ona iz studentski
h dana kada su se redovito nalazile na meniju u menzama petkom? Ako je tako, trebat ćemo Vas nešto dulje uvjeravati u njihove čari, ali sigurni smo da ćemo na kraju uspjeti! Njihova je primjena u kulinarstvu uistinu raznovrsna, a zahvaljujući blagom okusu, vole ih i djeca. Pogodne su za kombiniranje s umacima na bazi rajčica te za razna jela s povrćem. U nekim vrstama sushija jedu se čak i sirove! Najbolje će Vam prijati ukoliko si uz obrok priuštite čašu bijelog vina.
Samo par detalja
Lignja je glavonožac koji ima deset krakova, a kao i hobotnica ima zaštitni mehanizam koji otpušta crnilo u opasnim situacijama. Najčešće je se nalazi u Sredozemnom moru te na istočnoj obali Atlantskog oceana, a može narasti do 40 centimetara. Meso joj je čvrsto i bijele boje, a ima blag, slatkast okus.
Energetska i nutritivna vrijednost
Kad bismo se hranili prema smjernicama koje nalažu nutricionisti, riba i morski plodovi bili bi mnogo zastupljeniji u našim kuhinjama i loncima! Preporuka je da se jede dva do tri obroka ribe ili morskih plodova na tjedan pa ne treba ni napominjati koliko je ta vrsta namirnica zdrava.
Lignje nam pružaju bjelančevine neophodne našem tijelu i to onu vrstu koja se razgrađuje lakše od bjelančevina koje dobijemo iz mesa. Ne sadrže mnogo zasićenih masnih kiselina, ali zato treba pripaziti na razinu kolesterola koja je u lignjama poprilično visoka!
Odličan su izvor proteina, vitamina B12, riboflavina, selena i fosfora te dobar izvor niacina i cinka (16% od RDA na 100 g).
Energetska vrijednost na 100 g:
- svježe lignje: 92 kcal
- pržene lignje: 175 kcal
Kupovanje i čuvanje
Kao i s ostalim morski proizvodima, i lignje možete kupiti ili svježe ili zamrznute. Ako želite svježe lignje, naći ćete ih u ribarnicama. Takve lignje potrebno je iskoristiti u roku od dva do maksimalno tri dana. Prilikom njihove kupnje pazite da lignje imaju čvrsto bijelo tijelo s tankom kožom crvenkaste boje s tamnim pjegama. Oči svakako moraju biti izbočene i prozirne, a nikako nećete pogriješiti dopustite li da Vas kroz kupnju vodi nos – lignje naime moraju imati ugodan morski miris.
Svježe lignje potrebno je iskoristiti u roku od dva do maksimalno tri dana.
Svježim lignjama glava se odvaja rukama, a samim tim izvlači se i probava. Prstima se treba očistiti ostatak utrobe te izvući rožnatu „kost“. Osim toga s krakova je potrebno ukloniti i oči i zubiće pa naposljetku sve dobro isprati.
Ako se pak odlučite za zaleđene lignje, njih ćete pronaći u supermarketima, ali i u manjim trgovinama. Uglavnom su to lignje iz uvoza, a pakiranja i kvaliteta uistinu su raznolike te variraju od proizvođača do proizvođača. Prednost im je što uglavnom dolaze očišćene. U ponudi postoje cijele i narezane lignje i to s krakovima ili bez. Jednom kad ih odledite, takve lignje pripremite isti dan.
Primjena u kulinarstvu
Kao zemlja koja ima sreće da ima svoj komadić lijepog Mediterana, s lignjama smo jako dobro upoznati. Isti je slučaj i s ostalim narodima Sredozemlja – mnogi recepti i njihove varijacije mogu se pronaći na obalama Mediteranskog mora. Sve je krenulo još u antici, a pravu su popularnost lignje stekle u vrijeme Mletačke Republike kada su se proširile po svim njenim teritorijima.
Danas su lignje namirnica koja je dostupna u gotovo svim krajevima svijeta i svugdje ima više zanimljivih i ukusnih primjena. One najjednostavnije uključuju prženje koje je i kod nas vrlo uobičajeno. Očišćene lignje se provaljaju u malo brašna i prže u dubokom ulju. Tako pripremljene lignje pokapaju se kojim kapi limunovog soka i pospu sjeckanim peršinom, a jako se lijepo slažu s krumpir salatom.
Danas su lignje namirnica koja je dostupna u gotovo svim krajevima svijeta.
Tako pripremljene lignje poslužuju se u talijanskim i grčkim restoranima diljem svijeta, a često ih se susreće i kao tzv. finger food u raznim barovima. Uglavnom se jedu kao predjelo, a najčešće ih prate razni ukusni umaci. U tu svrhu odlično će poslužiti majoneza, tzatziki, a za one koji vole nešto ljuće i jače: tabasco.
U kineskoj se pak kuhinji lignje sjeckaju na sitne komadiće, umaču u posoljenu i popaprenu smjesu pa poslužuju s aromatičnim umakom na bazi chilli papričice i soli.
Vratimo li se ponovno u naše krajeve, otkrite ćemo još jedan slastan način pripremanja ovog ukusnog glavonošca: punjenje. Lignjama se odstrane krakovi, a zatim se nasjeckaju i pomiješaju s dodacima poput rajčica, očišćenih repova škampa, peršina, kršnih mrvice i sl. Pa se tim nadjevom puni tijelo lignje. Tako pripremljene, lignje se poslože u posudu za pečenje, preliju umakom od rajčice i zapeku u pećnici. Kad takvo jelo dođe na stol, to je prava gozba.
Druga varijanta punjenih lignji su lignje punjenje šunkom i sirom. Ovisno o preferencijama, može im se dodati malo pršuta ili peršina pa se onda sve to zajedno proprži na malo ulja i podlije bijelim vinom.
Ako ste vični gradelama, lignje su kao stvorene za mali morski intermezzo. Očišćene ih samo bacite na žar i kasnije poslužite s malo blitve i kuhanog krumpira začinjenog maslinovim uljem. Dobit ćete tako lagan, zdrav i ukusan ručak.
Lignje su nezaobilazan dodatak brojnim jelima koja uključuju morske plodove. Pod tim podrazumijevamo razne vrste rižota te zanimljive kombinacije s tjesteninom. Jedno od najživopisnijih jela s lignjama svakako je španjolska paella – jelo na bazi riže koja se kuha u temeljcu začinjenom šafranom. U njoj ćete pronaći i povrće te što drugo doli lignje i druge morske plodove!
Preporučamo vam ova jela s lignjama:
za to posebnu dozvolu, ali ako ste vični sakupljanju gljiva ili ako imate prijatelje koji svoj gljivarski ulov rado dijele s Vama, problema oko pronalaska vrganja neće biti! Za koju god vrstu
” I to je istina. Ono što bi se svakako trebalo dodati ovoj izjavi je da je voće i ukusno. Naime, o kojoj god vrsti da se radi, uvijek postoji zanimljiv i slastan način na koji ga se može iskoristiti. U našem podneblju navikli smo na voće koje nam je bilo dostupno dugi niz godina i koje raste u našim krajevima – jabuke, kruške, naranče, mandarine, grožđe, smokve, trešnje itd. U zadnje vrijeme nam je pak omogućeno širenje gastronomskih vidika jer se na policama dućana mogu pronaći i nove, nešto egzotičnije vrste. Te nesvakidašnje šarene darove prirode često zovemo poprilično neodređenim imenom “južno voće”. U tu skupinu pored banane, koja nam je jako dobro poznata i na koju više ne gledamo kao na nešto posebno, spadaju još i mango, avokado, kumkvat, grejp, ananas i kivi. Sve odreda mirisno, živopisno, voće veselih boja. Upoznajte ga malo pobliže i razveselite tako svoju svakodnevnicu!
so nekih plodova nalikuje na vrlo zrele šljive dok druge vrste imaju čvršće meso, poput onoga koji nalazimo kod avokada. Zahvaljujući visokom udjelu vode, mango je iznimno sočna vrsta voća što ga čini pravim osvježenjem u tople ljetne dane. Pokoji komad manga u hladnjaku i na sladoled ćete gotovo i zaboraviti.
od svijetlozelene pa sve do iznimno tamno zelene boje koja graniči sa smeđom. Ako je avokado zreo, bit će mekan na dodir. Meso mu je žućkaste boje, ali brzo oksidira pa je zato dobro avokadu dodati malo limuna nakon što ga se oguli. Limunov sok pomoći će mu da zadrži boju.
ine. Ta njegova kara kteristika učinila ga je u mnogim dijelovima svijeta popularnom namirnicom za mariniranje mesa. Ananas je dobar izvor mangana, vitamina C i B1, a njegova energetska vrijednost na 100g iz
no egzotično iako se u općeprihvaćenom smislu riječi ne radi o životinjama koje žive ni u Africi ni na Sjevernom polu već upravo na našim prostorima. Naime, pod divljač spada svaka vrsta životinje koja se spominje u zakonu o lovstvu, a živi u prirodi ili na površinama namijenjenima za intenzivni uzgoj divljači te za njezin uzgoj i razmnožavanje.
u antici smatralo cijenjenom poslasticom pa se tako često nalazila na bogatim trpezama Grčkih i Rimskih gozbi. Naročito je bila popularna u Grčkoj gdje su joj pripisivali afrodizijačke moći (zbog čega su je često zabranjivali ženama) i gdje se konzumirala u svrhu osiguravanja muškog potomstva. Bogati su pak Rimljani, voljeli artičoke konzervirane pomoću octa ili meda te začinjene kimom pa su ih u tom obliku mogli jesti tijekom cijele godine.
nica toliko udomaćila u svim krajevima svijeta da su rijetka kućanstva u kojima u kućnoj zalihi namirnica ne vreba bar jedno pakiranje tjestenine. Sve njene oblike i primjene gotovo je nemoguće nabrojiti, ali ovim člankom ćemo vas putem pitanja i odgovora pokušati upoznati s osnovnim činjenicama o tjesteini kao i s nekoliko načina na koje je možete pripremiti.
