Povrće iz woka na kineski način

  • 30 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Vrlo jednostavna priprema
  • Pogodno za Vegane

5 najgorih začina koje možete konzumirati i njihove zdrave alternative

Čini se kako začini poput kečapa i majoneze ne igraju veliku ulogu u našoj prehrani, no većina ljudi konzumira ih više nego što su možda svjesni. Stoga je jako važno obratiti pažnju na njihove sastojke.

Jednom kada saznate što se u njima nalazi otkrit ćete neke prilično neukusne i nerazumljive sastojke. U nastavku saznajte kojih bi 5 popularnih namaza i začina zapravo trebali izbaciti iz svoje prehrane, i zamijeniti ih zdravijim varijantama.

Kečap

kecap

Možda se priprema od rajčica, ali to ne znači da kečap možemo staviti u kategoriju povrća. Razmislite samo o činjenici da 2 žlice kečapa sadrže gotovo 8 grama šećera, zbog čega bi se kečap možda bolje uklopio u kategoriju slatkiša. Najgore od svega, kupovni kečap svoj slatki okus najčešće dobiva iz visoko fruktoznog kukuruznog sirupa, a ne jednostavnog (i malo manje groznog) običnog šećera. Ako ne možete živjeti bez okusa rajčice, pokušajte nabaviti organsku verziju pripremljenu s pravim šećerom, ili jednostavno narežite svježu rajčicu.

Umak za roštilj

umak-za-rostilj

Kupovni umak za roštilj, baš poput kečapa, prepun je šećera i visoko fruktoznog kukuruznog sirupa (2 žlice sadrže čak 12 grama šećera). Još je gora činjenica da većina kupovnih umaka za roštilj svoju prepoznatljivu boju dobiva od umjetnih bojila, a ona sadrže kemikalije koje se sve češće opisuju kao kancerogene. Sljedeći put kada budete roštiljali razmislite o pripremi domaćeg umaka za roštilj, jer ćete tamo sami moći kontrolirati sastojke.

Lagani preljev za salatu

preljev-za-salatu

Možda ćete uštedjeti nešto kalorija ako odaberete lagani preljev sa salatu umjesto običnog, ali tako ćete istovremeno natopiti svoje povrće šećerom i ostalim sumnjivim sastojcima. Većina laganih preljeva prepuna je šećera koji preljevu daje okus bez masnoća, a svoju gustoću dobivaju od dodanih zgušnjivača i emulgatora. Najgore od svega – propustit ćete brojne nutrijente iz povrća budući da je upravo mast potrebna našem tijelu kako bi apsorbiralo vitamine iz povrća. Odjednom se dobro staro maslinovo ulje i malo octa ne čine tako dosadnima, zar ne?

Majoneza

majoneza

Dvije žlice majoneze sadrže čak 200 kalorija, no još veći problem leži u činjenici da se većina majoneza priprema sa sojinim uljem, koje se najčešće dobiva iz genetski modificirane soje. Kada se uspoređuje s ostalim uljima, čini se da sojino ulje može povećati rizik od pretilosti i dijabetesa. Ako želite kremasti dodatak za svoj sendvič pokušajte majonezu zamijeniti humusom, zgnječenim avokadom ili organskom majonezom pripremljenom s uljem avokada.

Tartar

tartar-umak

Budući da se najčešće radi o običnoj majonezi pomiješanoj s kiselim krastavcima, većina kupovnih tartar umaka u sebi sadrži jednake loše stvari kao i majoneza. Problem je i činjenica da se tartar najčešće konzumira s prženom morskom hranom što čini vrlo ukusan, ali ne naročito zdrav obrok.

Koji od ovih začina najviše volite? Podijelite u komentarima.

Falafel – pržene kuglice od slanutka

  • 60 min
  • 4 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Zahtjevna priprema
  • Pogodno za Vegane

Slatka i slana savijača od sira

  • 120 min
  • 6 porcije
  • Srednje kalorično
  • Zahtjevna priprema
  • Sadrži jaja i mlijeko

Ratluk (Rahat Lokum)

  • 60 min
  • 8 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Vrlo jednostavna priprema
  • Pogodno za Vegane

Pizza sa salamom

  • 120 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži mlijeko, nema mesa

Chili con carne

  • 45 min
  • 6 porcije
  • Srednje kalorično
  • Zahtjevna priprema
  • Jelo sadrži meso

Paragvajska juha od slanutka s blitvom

  • 60 min
  • Niskokalorično
  • Jednostavna priprema
  • Pogodno za Vegane

Čokoladna torta s pinjolima i ribizlima

  • 45 min
  • 8 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži jaja i mlijeko

Ovo sigurno niste znali o trešnjama!

Usprkos svojoj veličini trešnje imaju jako puno za ponuditi.

Trešnje, koje su zbog svojih brojnih koristi poznate i kao super hrana, nisu samo bogate vitaminima i mineralima već su pune i antioksidansa, dok u isto vrijeme sadrže jako malo kalorija. Bogata je i njihova povijest, stoga svakako pročitajte sljedeće zanimljivosti o ovom popularnom (i jako zdravom) voću!

  • Trešnja se u Japanu smatra uzvišenom biljkom, stoga je Japan 1912. godine poklonilo SAD-u 3.020 stabala trešnje u znak njihovih (rastućih) prijateljskih odnosa. Stabla su posađena u Sakura parku na Manhattanu (New York).
  • Plod trešnje dio je obitelji ruža (Rosaceae) u kojoj se nalaze i bademi, breskve, marelice te šljive.
  • Vjeruje se da su trešnju otkrili Rimljani negdje oko 70. godine prije Krista, na području tadašnje Anatolije. Trešnju su predstavili Britancima tijekom prvog stoljeća.
  • Kanada drži rekord za pripremu najveće pite od trešanja na svijetu. Pitu koja je težila gotovo 18 tona ispekli su stanovnici grada Oliver (u pokrajini British Columbia) i tako srušili rekord koji je do tada držao grad Traverse (SAD).
  • Njemačka riječ Kirsch, po kojoj su likeri od trešanja dobili ime, dolazi od riječi karshu – ovo ime dobile su trešnje koje su kultivirane na području nekadašnje Mezopotamije.
  • Kemijska reakcija između trešanja i lužina poput praška za pecivo uzrokuje plavu boju kada je jelo gotovo.
  • Iako su već tada bile popularne kao voćni deserti, tijekom 15. i 16. stoljeća trešnje su se koristile u medicinske svrhe.

Znate li još koju zanimljivost o trešnjama? Podijelite u komentarima.

Može li vas konzumiranje sladoleda za doručak učiniti pametnijima?

Što najprije konzumirate kad se probudite? Kavu, kajganu, zobenu kašu? Zašto ne sladoled?!

Ako želite biti budniji i pojačati svoje sposobnosti obrađivanja informacija, najbolja stvar koju možete konzumirati kada ustanete iz kreveta je sladoled – tako barem kaže nedavno japansko istraživanje.

Ovo kliničko istraživanje proveo je profesor s poznatog sveučilišta u Tokiju, te je otkrio kako su ljudi koji su konzumirali sladoled odmah nakon buđenja ostvarili bolje rezultate na mentalnim testovima od ljudi koji nisu konzumirali sladoled. Također je otkrio kako su ljudi koji su konzumirali ovu smrznutu poslasticu postigli bolje rezultate na mentalnom testu od ljudi koji su konzumirali samo hladnu vodu.

zdjela-sladoleda

Trebate li doista svako jutro konzumirati sladoled za doručak? Neki se nutricionisti slažu kako su se bolji rezultati na testovima mogli dogoditi zbog činjenice što su ispitanici jednostavno doručkovali prije rješavanja testa, i to ne mora imati nikakve veze sa samim sladoledom.

Jeste li ikada doručkovali sladoled? Podijelite u komentarima.

Čokoladna pjena (mousse)

  • 20 min
  • 4 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Vrlo jednostavna priprema
  • Sadrži jaja i mlijeko

Crni rižoto od morskih plodova

  • 60 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Zahtjevna priprema
  • Sadrži ribu/ morske plodove

7 pogrešnih načina na koje konzumirate voće

Prirodno je, zdravo te prepuno vlakana i antioksidansa – ako slučajno niste znali, voće je jako dobro za vas!

No postoji nekoliko stvari koje bi trebali znati prije nego navalite na sljedeću porciju zdravlja. Za početak, pročitajte koje su najčešće pogreške koje radimo kada su u pitanju voće i njegova konzumacija.

Mislite da je sve voće jednako

Ne možete se odlučiti između zdjele ananasa i zdjele borovnica? Iako su i ananas i borovnice odlični izvori vitamina (ananas je dobar izvor folata i vitamina B6, dok su borovnice pune vlakana i vitamina C) zapravo se dosta razlikuju u udjelima ugljikohidrata, šećera i vlakana. Najbolji odabir je voće koje sadrži najviše polifenola (kemijskih spojeva koji se bore protiv upalnih procesa) te najniži glikemijski indeks. Voće s nižim glikemijskim indeksom najčešće se sporije probavlja pa neće povećati razinu šećera u krvi, a istovremeno ćete se dulje osjećati siti. Općenito pravilo glasi da je voće s tamnijom korom bogatije antioksidansima te sadrži manje šećera, stoga su borovnice ipak (malo) bolji izbor od ananasa.

borovnice

Jedete neograničene količine

Određene dijete dopuštaju vam da konzumirate neograničene količine voća i povrća, no neki stručnjaci smatraju kako to ipak nije najbolja ideja. Budući da je slatko i ukusno, s voćem lako možemo pretjerati, a to će napuniti naš krvotok glukozom i kalorijama te dovesti do nakupljanja kilograma. Preporučena količina za većinu odraslih osoba su dvije šalice na dan. Također, kada kupujete voće pokušajte birati manje komade kako bi izbjegli slučajno konzumiranje dvostrukih porcija.

Ne prilagođavate porcije razini gladi koju osjećate

Čujete zavijanje u trbuhu, a večera je tek za nekoliko sati? Ili jednostavno želite grickati nešto slatko? Razmislite o tome prije nego posegnete za voćem – primjerice, jedna velika jabuka sadrži 120 kalorija, dok mala sadrži svega 53 kalorije. Također, nemojte (doslovno) uspoređivati jabuke i naranče, jer velika naranča sadrži jednaku količinu kalorija kao i mala jabuka.

narezane-jabuke

Jedete samo voće

Iako je komad voća sam po sebi bolji od pločice čokolade, još uvijek postoji šansa da će se vaš šećer u krvi naglo povećati, a zatim i pasti. Ako voću dodate malo proteina, primjerice komad sira ili malo orašastih plodova, lako ćete eliminirati ovaj problem. Voće će povećati razinu inzulina, a proteini smanjiti razinu glukagona, a to je važno jer ova dva hormona zajedno rade na stabiliziranju razina šećera u vašoj krvi.

Ne jedete kožu

Kada je riječ o vitaminima i antioksidansima, kora je zapravo najbolji dio voća. Primjerice, kora jabuke bogata je vlaknima te vitaminima A i C, a neka istraživanja otkrivaju kako konzumacija kore može smanjiti rizik od pretilosti i raka.

vocni-sokovi

Pijete voće

Voćni sokovi, bilo da ste ih kupili u trgovini ili naručili u skupom kafiću, ne sadrže jedan od najboljih dijelova voća – vlakna. Vlakna usporavaju otpuštanje glukoze u vaš krvotok, stoga je puno bolja opcija jednostavno narezati i pojesti voće. Također ga možete ubaciti u smoothie, jer u tom slučaju cijeli komad (i svi nutrijenti) ulaze u mikser.

Jedete suho voće

Baš kao što je slučaj s voćnim sokovima, lako možemo pretjerati i s konzumacijom suhog voća. Ne pomaže ni činjenica da suho voće najčešće u sebi sadrži konzervanse i dodane šećere.

Kako najčešće konzumirate voće? Podijelite u komentarima.

Riba s povrćem u vlastitom soku

  • 60 min
  • 4 porcije
  • Niskokalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži ribu/ morske plodove

Proljetna salata sa šunkom

  • 30 min
  • 4 porcije
  • Niskokalorično
  • Vrlo jednostavna priprema
  • Jelo sadrži meso

Fileti lista u umaku od limuna i kapara

  • 30 min
  • 4 porcije
  • Niskokalorično
  • Vrlo jednostavna priprema
  • Sadrži ribu/ morske plodove

Jaja u omotu od lisnatog tijesta

  • 50 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Jelo sadrži meso

Varivo od poriluka

  • 60 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Jelo sadrži meso

Imam bayildi

  • 60 min
  • 4 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Zahtjevna priprema
  • Pogodno za Vegane

Pileća ragu juha sa žličnjacima

  • 50 min
  • 4 porcije
  • Srednje kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Jelo sadrži meso

Riblja juha od oslića

  • 60 min
  • 4 porcije
  • Niskokalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži ribu/ morske plodove

Zapečene palačinke sa sirom

  • 75 min
  • 6 porcije
  • Vrlo kalorično
  • Jednostavna priprema
  • Sadrži jaja i mlijeko

Zašto je kokosova voda ponekad roze boje?

Jeste li ikada posegnuli za čašom tropskog lijeka protiv mamurluka (poznatog i kao kokosova voda) i začudili se njegovoj neobičnoj rozoj nijansi?

Budući da kokos nije roze boje, vjerojatno ste se zapitali i zašto onda njegov sok ima rozu nijansu? Vjerovali ili ne, postoji vrlo logičan razlog. Kada kokosova voda poprimi rozu boju, to znači da je sam kokos sadržavao visoku razinu enzima pod imenom polifenol oksidaza. Polifenoli su vrsta prirodnih antioksidansa, a upravo je zbog njih kokosova voda tako zdrava i ukusna.

kokosova-voda

Iako je sva kokosova voda najprije prozirna, ona s višom koncentracijom polifenola dobivat će rozu nijansu svakim izlaganjem kisiku i sunčevom svjetlu. Kokosova voda koja u tim uvjetima ostane prozirna u sebi sadrži manju razinu polifenola.

Konzumirate li često kokosovu vodu? Podijelite u komentarima.